Vjesnik: U Hagu se nece suditi za zlocin u Paulinom Dvoru

Glavni tuzilac Haskog tribunala Karla del Ponte odustala je od zahteva da se za zlocin u Paulin Dvoru sudi u Hagu, pa ce sudjenje u ovom slucaju preuzeti hrvatsko pravosudje, pise "Vjesnik". Hrvatsko drzavno tuzilastvo ovih dana zavrsava posao na prikupljanju podataka o pociniocima zlocina u osjeckom selu Paulin Dvor 1991. i razlozima zbog kojih su lesevi 18 likvidiranih mestana, uglavnom srpske nacionalnosti, 1997. godine iz Slavonije preseljeni u licko selo Rizvanusa.

Kljucni dokaz o pociniocima zlocina je pismo nizeg staresine u tadasnjoj 101. brigadi Hrvatske vojske stabu jedinice u kojem se navode imena 14 vojnika iz sela Vladislavci i Hrastine koji su u ubistvu ucestvovali direktno ili kao promatraci. Njihov komandant, nakon sto je saznao za zlocin, odbio je da im i dalje bude nadredjen, trazeci da se svi ti vojnici iskljuce iz HV-a, a njihov zlocin osudi. Ali, on od komandanta nikada nije dobio nikakav odgovor, pa je napustio HV, navodi "Vjesnik".

Tuzilastvo poseduje i pismo ondasnjeg sefa vojne oblasti Djakovo Djure Decaka, koje je 1996. godine uputio tadasnjem sefu tajnih sluzbi, sinu predsednika Franje Tudjmana Miroslavu Tudjmanu. Djuro Decak u tom pismu pita Miroslava Tudjmana "sto da radi s lesevima koje su pod njegovom naredjenju cuvali u vojnom skladistu Lug, s obzirom na to da su haski istrazitelji sve blize tom objektu".

Tudjmanov odgovor na to pismo je nepoznat, bas kao i razlozi tog zlocina, navodi "Vjesnik" i spekulise kako moguci razlog premestanju leseva iz Paulin Dvora u Rizvanusu lezi u zestokoj borbi tadasnjeg predsednika Franje Tudjmana s dvojicom lokalnih lidera.

"Vjesnik" tvrdi da je jedan od tih lidera Branimir Glavas iz Osijeka, koga je Tudjman hteo da se resi iz stranackih razloga, a drugi je general Mirko Norac, oko kojeg se odmah nakon rata sire price i teske optuzbe za ratne zlocine. Norac je, pise taj dnevnik, 1996. godine i kasnije pokazivao neskrivene liderske ambicije mnogo sire od gospickog kraja. "Vjesnik" na kraju postavlja pitanje je li je tim potezom skrivanja leseva tadasnja HDZ-ova vlast zelela da se osigura da se po istoku zemlje vise ne "motaju" haski istrazitelji i time, po logici komandne odgovornosti, ne dovedu u nevolju i drzavno-stranacku vlast u Zagrebu.