Hrvatska (ne)tolerantna

Prema podacima iz dosad najopsežnijeg istraživanja o seksualnim i rodnim manjinama, koje je sprovela riječka Lezbijska organizacija Lori, čak 80,6 odsto hrvatskih lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih ili transseksualnih (LGBT) osoba od svoje okoline taji svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.

Podatak ne čudi uzme li se u obzir da je gotovo svaki drugi ispitanik pretrpeo neki oblik nasilja. Svaki drugi ispitanik  je bio izložen verbalnom zlostavljanju - uvredama, psovkama, ismevanju i ucenama - a slede neželjeni seksualni predlozi, pretnje fizičkim nasiljem, kontrolisanje kretanja i pretnje uskraćivanjem novca i materijalne sigurnosti.

Arina Balenović, portparol organizacije Lori kaže da u Hrvatskoj većina pripadnika LGBT populacije ne može ni proći ulicom držeći se za ruke s onima koje vole i objašnjava da je najteže ljudima u malim sredinama.

Oni najpre odu u veće hrvatske gradove, a kasnije razmišljaju i o odlasku van zemlje, u države koje im daju prava poput sklapanja braka i usvajanja dece.

U Evropi su to Holandija, Španija i Belgija.

Otprilike polovina ispitanih odgovorila je kako je svoje homoseksualne ili biseksualne orijentacije prvi put postala svesna u uzrastu do 15 godina, a svoje seksualne orijentacije svesni postanu gotovo svi do 30. godine života.

Iako većina relativno rano postane svesna svoje seksualne orijentacije, u javnosti se potpuno slobodno, bez skrivanja, ponaša samo 19,4 odsto LGBT osoba.

Zbog straha od odbacivanja, izbacivanja iz roditeljskog doma, optuživanja i mogućih konflikata, visoki postoci ispitanika nikada nisu napravili “coming out” - istup o svojoj seksualnoj orijentaciji ili rodnom, odnosno polnom identitetu - pred članovima najuže porodice: u čak 65 posto slučajeva o tome ništa ne znaju očevi, sa 59,2 posto po stupnju poverenja nešto bolje stoje majke, a sa 48,9 posto najbolje stoje braća i sestre.

"Oni koji žive u tajnosti imaju puno problema jer takav život  jako teško pada na psihu. Najteže nam je dopreti do tinejdžera, koji su jako ranjivi, i do pripadnika starijih generacija, koji se najčešće ne služe internetom i žive u vrlo izolovanim uslovima, bez ikakvog kontakta s LGBT zajednicom - kaže Balenović.

Najveći postotak LBGT populacije, čak 80 posto, “coming out” napravi pred prijateljima. Gotovo polovini ispitanika bilo je potrebno više od dve godine da nekome kažu istinu o svojoj orijentaciji.

Istraživanje o proceni potreba seksualnih i rodnih manjina obuhvatilo je čak 592 osobe starosti između 16 i 59 godina, među kojima je najveći postotak ispitanika bio iz Zagreba, a zatim i iz Rijeke i Splita.

Većina osoba koja je ispunila poslani upitnik muškog je pola, čak 73,1 posto, ženskog je spola bilo 24,5 posto, a 1,2 posto njih izjasnilo se kao transseksualne osobe.