To je zaključak studije, koju je naručilo vladino Odeljenje za obrazovanje i usvajanje veština, a sprovelo Udruženje za Istoriju. Studija je zaključila da nastavnici izbegavaju raspravu o osetljivim temama iz istorije zbog sukoba koji postoji između nastavnog programa i onoga što deca uče u verskim zajednicama ili crkvama.
Profesori, kako je navedeno u studiji, izbegavaju temu holokausta, kako se ne bi javili antisemitski stavovi nekih učenika na času.
Studija navodi da neki profesori u osnovnim i srednjim školama izbegavaju da podučavaju decu o holokaustu zbog toga što je sastavni deo uverenja neke dece poricanje holokausta.
Takođe, u nekim školama profesori su nevoljni da predaju o krstaškim ratovima, jer te istorijske lekcije nisu u skladu sa znanjem koja su deca stekla u lokalnim džamijama.
Istraživači su naveli primer jedne škole, koja je iz nastavnog programa izbacila poglavlje o holokaustu, koje je navedeno u nacionalnom nastavnom programu.
Jedna druga škola nastavila je s poglavljima o holokaustu uprkos antisemitskim stavovima nekih učenika, ali je ista škola izbacila je iz programa za decu od 11 do 14 godina poglavlja o krstaškim ratovima, budući da su ona u suprotnosti s onim što deca uče u lokalnim džamijama.
U jednoj školi došlo je do problema jer su se roditelji, koji pripadaju hrišćanskim crkvama, bunili oko načina prikazivanja arapsko-izraelskog sukoba.
Studija navodi da se takođe pitanje trgovine robljem predaje tako da može da otuđi i belu i crnu decu jedne od drugih.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare