Petak, 28.10.2005.

12:34

Brazilsko, a naše

Dok se u Srbiji lome koplja oko toga kako što bolje privući strane investicije, Grand prom iz Beograda je odlučio da investira u Brazil i kupi plantažu kafe sa 180.000 stabala. „Ovo je prva direktna investicija iz Srbije“ kaže amasador Brazila Ruben Amaral...

Autor: Obradović Milan

Podrazumevana plava slika

Dok se u Srbiji lome koplja oko toga kako što bolje privući strane investicije, Grand prom iz Beograda je odlučio da investira u Brazil i kupi plantažu kafe sa 180.000 stabala. „Ovo je prva direktna investicija iz Srbije“ kaže amasador Brazila Ruben Amaral.

Domaćice će ubuduće uz latino serije, umesto uz uvoznu moći da „merače“ uz pravu „domaću kafu“, pošto je Grand prom odlučio da zaokruži proces proizvodnje i prodaje kafe kupovinom plantaže u Brazilu.

Plantaža koja je kupljena, po rečima Slobodana Vučićevića predsednika Grand proma, nije ni mala ni velika, a prvi prinosi se očekuju u maju mesecu. "Želimo da na tom parčetu brazilskog tla proizvedemo najbolju kafu u Brazilu", tvrdi on navodeći da se plantaža nalazi na 700 metara nadmorske visine u regiji Minas Žerais, poznatoj po proizvodnji najkvalitetnije kafe na svetu.

„Ovo je prva direktna investicija iz Srbije u Brazil, koja će, nadam se, intenzivirati privrednu saradnju naše dve zemlje“ poručio ambasador Brazila u SCG, Ruban Amaral na  proslavi posla. Nakon njega na scenu su istrčale zanosne brazilske igračice koje su naterale publiku da se intenzivno hladi ledenim „kapirinja“ koktelima.
Slobodan Vuèiæeviæ: Ovo je tek poèetak
Pažnja koju je privukao ceo događaj, je dokaz teorije da kupovina plantaže u Brazilu predstavlja pre svega sjajan marketinški potez, budući da 180.000 stabla brazilske arabike u najboljem slučaju može dati 200 tona kafe godišnje. Prinos od 1 kg po stablu dobija se u uspešnoj godini. Potrebe Granda su mnogo više. Prošle godine je preradio i plasirao više od 15 hiljada tona kafe samo u Srbiji i Crnoj Gori.

Vučićević pak odgovara da kupovina 50 hektara pod kafom (uz mogućnost proširenja, ali ne paljenjem džungle) predstavlja samo početak.

“Ne možemo mi odmah da kupimo plantažu koja bi podmirila naše potrebe. Pa, u celom Brazilu nema planteže te veličine, ni za 50 odsto naših potrebe” kaže Vučićević.

Ambicija ove kompanije je da “uđe u suštinu gajenja i da na području sa najboljim georafskim prednostima stvara kvalitet još u samom zrnu” stoji u saopštenju Grand proma.

„Idemo tamo jer imamo mogućnost da vršimo kontrolu proizvodnje“ prevodi Vučićević. Grand-Štark-Kolinska

Grand kafa. Ne zvuči ni srpski ni brazilski, već pomalo megalomanski. Ipak, za sedam godina poslovanja ovaj brend je okupirao 50 srpskog tržišta kafe i počeo ekspanziju u bivše republike SFRJ. U Bosni i Hercegovini drži 20 odsto tržišta sa tendencijom rasta, a počinje sa proizvodnjom i u Makedoniji.

Tad se ime Grand sasvim uklapa u imperiju koju je Vučićević za sedam godina poslovanja izgradio.

Onda je ove godine u štampu „procurela“ informacija da slovenačka Droga Kolinska kupuje Grand. Razapinjanje na krst zbog izdaje/prodaje, izbegnuto je zanimljivom poslovnom akrobacijom. Droga Kolinska postala je vlasnik 75 posto akcija Grand Proma, za 52,5 miliona evra. Ipak, od te sume sedam miliona evra je isplaćeno u vidu akcija Droge Kolinska, čime je dosadašnji vlasnik Grand Kafe, Slobodan Vučićević, automatski postao jedan od tri najvećih deoničara Droge Kolinske.
Znači Slovenci jesu kupili Grand, ali je vlasnik Granda delimično kupio njih. Vučićević je u više navrata podvlačio da je u pitanju spajanje ili strateško partnerstvo radi lakšeg zajedničkog nastupa na tržištima, a ne obična kupovina. Pošto je u toku ove razmene akcija Grand kafa kupila vodeću srspku kompaniju Soko Štark, Droga Kolinska je postala i vlasnik 75 odsto Štarka.

Zauzvrat, Grand prom je u celini preuzeo vođenje poslova grupe Droga Kolinska na tržištima SCG, BiH, i Makedonije, sa Vučićevićem na funkciji izvršnog direktora grupe za tržišta jugoistočne Evrope.

On je preko Droge Kolinske dobio ulaz za svoje proizvode u EU, a Slovenci su dobili kanal za Srbiju, i za njih mnogo veće rusko tržište.

A kafa koju će uvoziti sa „naše“ plantaže neće biti sasvim srpska, niti čisto brazilska ili slovenačka.

O kafi 

www.gardfoods.com

www.coffeeresearch.org

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: