Ako političari to urade, tek ćemo onda videti šta je kriza, komentariše Henrik Beme, urednik ekonomske rubrike DW.
Statističari su nam upravo saopštili da je nemačka privreda opala za pet odsto prošle godine, obeležene koronom. To je manje nego tokom svetske finansijske krize (2009. je pad bio 5,7 odsto) i daleko manje nego što su nam neki proroci predviđali uoči prvog lokdauna prošlog proleća, piše Henrik Beme, urednik ekonomske rubrike Dojče velea.
"Drugim rečima, ugruvali smo se, ali smo dobro prošli. Nije previsok ni broj ljudi koji su zbog krize ostali bez posla. Doduše, posle 14 godina je prekinut rast zaposlenosti, ali je ona ostala na visokom nivou", ocenjuje on.
Naravno, svi se nadaju da će privreda odskočiti ove godine. Jer, koliko god ministar finansija ponavljao da će pogođena preduzeća – pre svega mala – i dalje dobijati pomoć, jednom će i njegova kasa biti prazna.
Premda je trenutno moguće da se država jeftino zaduži, u Berlinu bi svakodnevno morali da se pitaju: ko će na kraju da plati ceh? Dugovi su uvek hipoteka narednih generacija.
Država treba da zahvali poreskim platišama i privredi što izdašno može da pomaže u krizi. Kada mnogo ljudi radi, onda cvetaju poreski prihodi kako od dažbina na zaradu, tako i kroz potrošnju.
Oni koji danas pozivaju da se zbog pandemijske situacije zatvore i fabrike i svi pošalju da rade od kuće zapravo ugrožavaju neophodni privredni oporavak. I to baš sada, kad važne grane industrije dolaze sebi jer dobijaju sve više porudžbina, posebno iz Azije.
"Pogrešan je put zatvarati fabrike i oterati mušterije. To je još jedan znak rastuće bespomoćnosti politike koja ne uspeva da razvije stvarnu strategiju protiv pandemije. Šansa je propuštena na leto kada je epidemiološko stanje bilo dobro. Može biti da, uz sadašnje mere koje će verovatno još biti pooštrene, pre Uskrsa (4. april) nećemo videti boljitak, a da ćemo se tek onda nadati da vakcine i toplije vreme donose olakšanje", tvrdi Beme.
No zatvaranje fabrika i teranje ljudi u obavezni home office sigurno nisu dobre mere. Sa zdravstvene strane, dodaje on, u dogledno vreme može da se savlada pandemija. Ali ako ekonomija bude ruinirana, pravi kraj krize biće odložen u nedogled.
Bundesbanka: Domaća privreda u riziku od znatnog posustajanja
Nemačka ekonomija uspeva da ostane na površini ali bi mogla da pretrpeti "znatan zastoj" ako se mere ograničenja zbog koronavirusa ponovo produže, upozorila je danas centralna banka te zemlje, Bundesbanka.
Nemačka je u borbi protiv drugog talasa epidemije kovid 19 od prošle jeseni uvela oštrije mere ograničenja, poput zatvaranja škola i prodavnica, kako bi smanjila kretanje i okupljanja ljudi. Centralna banka je ocenila da bi nemačka ekonomija trebalo da bude u stanju da odoli uticaju postojećih ograničenja, ali i da bi mogla da krene "u rikverc" ukoliko se restriktivne mere produže ili pooštre, prenosi Rojters.
"Ako se epidemiološka situacija ne ublaži i trenutna ograničenja ekonomske aktivnosti ne okončaju ili se čak poošte, mogao bi da dođe znatnog zastoja", navodi Bundesbanka u svom mesečnom izveštaju.
Prema mišljenju centralne banke, nemačka ekonomija verovatno nije pala već je stagnirala tokom poslednja tri meseca 2020. godine, pri čemu procenjuje da je oporavak industrije i građevinarstvu kompenzovao negaticne pokazatelje u ugostiteljstvu i maloprodaji.
"Ovi ohrabrujući signali o otpornosti nemačke ekonomije daju nadu da ograničenja ekonomske aktivnosti, koja su produžena i pooštrena na početku nove godine, ne bi trebalo preterano da odlože oporavak", smatra Bundesbanka.
U tom kontekstu navodi i nedavno postignuti dogovor o Bregzitu kao pozitivan faktor za izglede nemačke trgovine.
Kancelarka Angela Merkel traži "hitru akciju" kako bi se suzbilo širenje mutiranog virusa kovid 19 u zemlji i sazvala je za ovu sedmicu sastanak sa regionalnim liderima na kojem će biti reči o strožim ograničenjima.
Ministar zdravlja Jens Špan je već poručio da Nemačka neće moći da ukine sva ograničenja početkom februara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Poslednji neradan dan i za mnoge dan povratka sa destinacija na kojima su proveli dane praznika donosi još jedan talas pojačanog sobrćaja na gotovo svim putnim pravcima, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMSS).
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 1
Pogledaj komentare