"Vidim da se to godinama ne menja, jedni te isti kursevi se vrte u krug. Nekako mi sve to deluje sa mnogo malo inventivnosti, mogli bi da smisle nešto drugačije pošto, očigledno, ovo što do sada rade nije urodilo plodom", kaže Ivana Nikolić.
Problem, prema Ivaninima rečima, jeste i to što veliki broj ljudi radi na crno: "Iako je zakonom zabranjeno, pojedini lekari rade na dva, neki i na tri radna mesta, pa čak i na četiri. Recimo u Nišu imamte primere da rade na fakultetu, u bolnici, privatnoj klinici, a pojedini rade i u medicinskoj školi gde, na primer, drže nastavu. Znači, nekoliko radnih mesta drži jedan čovek. Prosto se pitate kada stigne sve to da radi."
Međutim, veliki broj radnika bez posla imalo je negativna iskustva sa dosadašnjim poslodavcima. Oni uglavnom navode da je problem u tome što, i kada su našli posao kod privatnika, on ne ispoštuje dogovor, plata ne bude onolika koliko je bilo dogovoreno, ili, kako kažu, novi poslodavac ih ne prijavljuje.
Procena je da je "na crno" zaposleno oko 400 hiljada radnika. Inspekcija rada prošle godina zatekla je samo 50 hiljada radnika "na crno". Prvi inspektor rada Živka Đurić od ove godine najavljuje rigoroznije kontrole: "Efekat inspekcije rada u nadzoru u oblasti rada 'na crno' je taj da smo mi zaposlili 29 hiljada, odnosno 30 hiljada, kako se vidi, zaključno sa jedanaestim mesecom, a što znači oko 60 posto onih koji su uhvaćeni u radu 'na crno'."
Radnici uglavnom ne znaju da li im firme, uz mesečne plate, uplaćuju i doprinose za penzije. Činjenica je da su svi poslodavci u obavezi da uplaćuju penzijsko osiguranje stalno zaposlenima, ali i onima koji rade privremene i povremene poslove, objašanjava advokat Gorica Lazić: "Uplaćuju se kompletni doprinosi vezano za Ugovor o povremenim i privremenim poslovima, ili ugovorom o delu, ili pak o autorskom honoraru. Znači, uplaćuju se kompletni doprinosi kao da je u pitanju radni odnos na određeno, ili neodređeno vreme, odnosno kao da je radnik u radnom odnosu."
Pri tom, treba reći da se uplaćeni doprinos takozvanim honorarcima ne tretira kao staž, već se evidentira u penzijskom fondu pod njihovim imenom i matičnim brojem, da bi njegova visina imala uticaj onog dana kada se bude obračunavala osnovica za penziju.
I sami poslodavci, doduše ne pred kamarama, priznaju da koriste situaciju što je veliki broj ljudi bez posla, pa oni koji rade ne prave pitanje oko prijavljivanja. Međutim, Živka Đurić kaže da i radnici mogu da prijave takve poslodavce: "Ako nije prijavljen na socijalno osiguranje, inspektor ima mogućnosti da preduzme razne mere, pa čak i da zabrani delatnost."
Malo je ipak, onih primera da radnici prijave svoje poslodavce jer se iz prakse zna da oni ne bi dugo ostali na tom poslu. U međuvremenu, ostaje i nerešen problem 100 hiljada radnika, koji su već sada na pragu penzija, a kojima posladavci , tokom 90-ih , nisu uplaćivali doprinose. Prema nekim najavama dražava bi to mogla da reši tek za dve godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare