Četvrtak, 03.03.2005.

09:20

Na današnji dan, 3. mart

Rođen Aleksander Grejem Bel, ukinuto kmetstvo u Rusiji, Sanstefanski mir, Bukureštanski mir, umrla Margaret Diras

Izvor: Beta

Default images

1703. Umro engleski naučnik i pronalazač Robert Huk, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Postavio osnovni zakon teorije elastičnosti.

1707. Umro car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana, poslednji veliki mogulski vladar Indije. Tokom njegove vladavine, od 1658, Mogulsko carstvo teritorijalno prošireno, ali oslabljeno iznutra progonima hinduizma i fanatičnim širenjem islama.

1808. Francuske trupe pod komandom maršala Joakima Mire Miraa zauzele Madrid.

1847. Rođen američki fizičar škotskog porekla Aleksander Grejem Bel, izumitelj električnog telefona 1875. Bavio se istraživanjem mehanike govora i 1872. u Bostonu osnovao školu učitelja za gluvoneme.

1861. Manifestom cara Aleksandra II ukinuto kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno feudalnog odnosa i dobilo pravo da trguje, da se bavi zanatima i svim poslovima u privredi.

1875. U Pariskoj operi prvi put izvedena Bizeova opera "Karmen".

1878. Potpisan Sanstefanski mirovni ugovor Rusije i Turske kojim je Rusija pokušala da "istočno pitanje" reši u svoju korist i stvaranjem Velike Bugarske, koja je obuhvatila i neka područja istočne Srbije, obezbedi prevlast na Balkanu. Zbog žestokog protivljenja evropskih sila, Srbije i Grčke, revizija Sanstefanskog ugovora izvršena na Berlinskom kongresu u junu iste godine.

1886. Posle srpskog poraza kod Slivnice, Srbija i Bugarska zaključile Bukureštanski mir. Tromesečni rat koji je počeo kralj Milan Obrenović zbog pripajanja istočne Rumelije Bugarskoj znatno oslabio kraljev položaj u zemlji.

1918. U Brest-Litovsku potpisan mirovni ugovor Sovjetske Rusije i Nemačke i njenih saveznika u Prvom svetskom ratu. Zbog unutrašnje nestabilnosti i izostanka podrške sila Antante, sovjetska vlast prisiljena da napravi velike teritorijalne ustupke i pristane da Nemačkoj plati ratnu odštetu.

1924. Narodna skupština u Ankari ukinula Muslimanski kalifat i proterala iz zemlje kalifa i njegovu porodicu, kao deo reformi koje je na modernizaciji zemlje pokrenuo predsednik Kemal Ataturk.

1974. U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 osoba u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.

1980. Vođa partije ZAPU Robert Mugabe ubedljivom većinom dobio prve slobodne izbore u Rodeziji i potom formirao prvu većinsku crnačku vladu.

1988. Umro poljski violinista Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine XX veka. Uvrstio se među vrhunske virtuoze već na početku karijere, 1933, i uz širok repertoar od barokne do savremene muzike priređivao koncerte širom sveta. Gostovao i na Dubrovačkim letnjim igrama.

1991. Stanovnici Letonije i Estonije ubedljivom većinom glasali za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1996. Konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara pobedila na parlamentarnim izborima u Španiji, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.

1996. Umrla francuska spisateljica Margaret Diras, autor više romana. Napisala i scenario za film "Hirošima, ljubavi moja".

1996. U eksploziji bombe u autobusu u centru Jerusalima poginulo 19 ljudi, među kojima i bombaš-samoubica.

1996. Jugoslovenske vlasti uhapsile Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića, koje je Haški sud osumnjičio za ratne zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995, i predale ih Međunarodnom sudu. Kremenović, posle istrage, pušten u maju jer sud nije dokazao njegovu krivicu, a Erdemović, prvi optuženi koji je priznao krivicu, osuđen na pet godina zatvora.

1997. Najmanje 125 ljudi poginulo, a više od 450 povređeno kada je putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini izleteo iz šina.

2000. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata, generala Tihomira Blaškića, na 45 godina zatvora zbog zločina koje su hrvatske snage počinile nad muslimanima u srednjoj Bosni, od 1992. do 1994.

2002. Građani Švajcarske izjasnili se na referendumu da žele da njihova država postane članica Ujedinjenih nacija.

2004. Srbija dobila manjinsku vladu na čelu s Vojislavom Koštunicom, liderom Demokratske stranke Srbije. Vlada izabrana uz podršku Socijalističke partije Srbije, a čine je DSS, G17 plus i koalicija Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: