Tu "lažnu priču", prema trvrdnjama Miloševića, lansirala je tadašnji američki državni sekretar Madlen Olbrajt. "Ako se čine brutalna dela i sprovodi široka kampanja nasilnog proterivanja, onda bi tragovi tih akata morali biti vidljivi... Ništa od toga nije bilo i ta priča ne može da prodje jer je lažna", rekao je Milošević.
Milošević je celu optužnicu koja ga tereti za zločine protiv čovečnosti na Kosovu nazvao "gomilom laži". Njegove navode potvrdio je Mirko Babić, svedok odbrane, koji je u sredu nastavio svoje svedočenje. Babić, koji je medicinski tehničar u hitnoj pomoći iz Skoplja, koji je krajem marta i početkom aprila 1999. učestvovao u prihvatu desetina hiljada albanskih izbeglica u pograničnom području u Makedoniji, rekao je da na graničnom prelazu Blace i u logorima Stenkovac nije video nijednog ranjenog niti prebijenog izbeglicu. On je kazao i da je bio očevidac kada su ekipe televizija BBC i CNN sa izbeglicama režirale scene patnji kako bi "pojačale medijsku sliku o proterivanju".
Babić je ispričao i da su izbeglice prvo govorile da su pobegle od NATO bombardovanja, a da su kada su smeštene u logore promenile priču i tvrdile da su ih proterale srpske policija i vojska.
Identično svedočenje u utorak su dala druga dva člana ekipe makedonske hitne pomoći Dobre Aleksovski i Goran Stojičić.
U unakrsnom ispitivanju, suočen sa snimcima CNN-a, na kojima se vide desetine hiljada izbeglica, od kojih su mnoge iscrpljene i bolesne, na poljani na makedonskoj granici, Babić je potvrdio da je to bila "opšta slika". Tvrdnju reportera da je samo jedne noći umrlo 11 izbeglica, svedok je opovrgao rekavši da se to nije moglo desiti, a da makedonske lekarske ekipe ne znaju.
Policija samo reagovala na provokacije
U nastavku suđenja Slobodanu Miloševiću, bivši šef posmatračke misije Evropske unije Ditmar Hartvig izjavio je da je početkom 1999. godine srpska policija na Kosovu samo odgovarala na provokativne napade OVK.
Svedok odbrane Hartvig, koji je godinama bio oficir nemačke armije, posvedočio je da su od njegovog stupanja na dužnost u Prištini 1. januara 1999. godine do povlačenja, 19. marta, učestali napadi OVK na snage bezbednosti, ali i na srpske civile u velikim gradovima.
Hartvig je kazao da su snage bezbednosti na te provokacije reagovale disciplinovano i kontrolisano, nasuprot tvrdnji drugih zapadnih posmatrača i medija da nasumično napadaju civile.
OVK je, prihvatajući da će među albanskim civilima biti žrtava, svesno napadala policiju u okolini sela, a kada bi policija uzvratila na napad, stanovništvo bi bilo uhvaćeno u unakrsnu vatru i zato je napuštalo svoje kuće, ispričao je svedok. Visoki komesarijat UN za izbeglice (UNHCR) broj raseljenih je, po Hartvigu, višestruko precenjivao.
On je tvrdio da "policija nije izazivala incidente, već je samo reagovala".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 13
Pogledaj komentare