Nemamo ništa protiv Roma i nismo rasisti, ali…

Pod pritiskom Saveta Evrope i ostalih međunarodnih organizacija, hrvatske prosvetne vlasti zaključile su da je dalje postojanje podeljenih školskih odeljenja malih Hrvata i malih Roma neodrživo. Odluka o spajanju  odeljenja u jednom selu u hrvatskom Međumurju izazvalo je velik konflikt. Epilog je rešenje koje su zahtevali roditelji Hrvata: deca će učiti u odvojenim razredima, s tim što će u razred sa hrvatskom decom biti primljena i najuspešnija romska deca.

Sve je počelo odlukom Ministarstva prosvete i sporta koje je, kako je objašnjeno, u nastojanju da ubrza socijalizaciju romske dece i njihovo kvalitetnije uključivanje u redovni obrazovni proces, ukinulo odvojene razrede u osnovnoj školi u selu Držimurec.

Od ranog jutra prvog školskog dana u Hrvatskoj, 9. septembra, tamo su se okupljali roditelji dece hrvatske nacionalnosti nezadovoljni odlukom školskih vlasti da ubuduće mali Hrvati i Romi nastavu pohađaju u zajedničkim razredima. Roditelji hrvatske dece zaključali su školu, ne dozvoljavajući nikome da uđe. Malo selo Držimurec u hrvatskoj oblasti Međumurju celog dana strepelo je šta će se desiti u lokalnoj osnovnoj školi.

“Ne mogu sa našom decom”

"Ne mogu ovi s našom decom, jer nikada neće biti ljudi. Nikada od Ciganina ne možete napraviti čoveka", vikao je roditelj Franjo Ružić, predlažući okupljenim roditeljima i novinarima da država Romima izgradi posebnu školu. "Bolje da četiri učitelja odlaze tamo (u lokalno romsko naselje), nego da svaki dan 200 Roma dolazi u naše selo", urlao je Ružić.

Nastavu u osnovnoj školi "Držimurec-Strelec" u selu Držimurec pohađa oko 160 učenika, od čega je njih 127 romske nacionalnosti, a samo 33 su Hrvati. Tek nakon incidenata hrvatska javnost je saznala da u toj školi hrvatska i romska deca već godinama nastavu prate odvojeno, u posebnim razredima. U odeljenja sa hrvatskom decom mogli su da uđu samo Romi koji bolje poznaju hrvatski jezik i postižu bolji uspeh u školi. U Hrvatskoj, inače, ne postoje škole sa nastavom na romskom.

Roditelji hrvatske dece u toj školi listom su tvrdili da je odluka doneta "preko noći, na silu, bez uvažavanja svih životnih okolnosti u samom selu i bez dogovora sa roditeljima". Roditelji hrvatske dece su prvog dana školske godine ceo dan ostali u školskom dvorištu, zahtevajući da se formiraju odvojeni razredi. Oni su novinarima i predstavnicima školskih vlasti objašnjavali kako su u školi zapravo "diskriminisana hrvatska deca, jer njima učitelji ne mogu da se posvete u dovoljnoj meri zbog preteranog rada sa Romima koji ne mogu da prate nastavu na hrvatskom jeziku".

Nismo rasisti, ali...

Hrvati su male Rome optuživali da su prljavi, da nemaju osnovne higijenske i radne navike, da usporavaju učenje njihovoj deci. Mnogi su roditelji tvrdili da mali Romi maltretiraju njihovu decu fizički, kao i da su u školi učestale krađe.

"Nemamo ništa protiv Roma, nismo rasisti, ali želimo drugačiju organizaciju nastave", kazao je jedan od roditelja Hrvata koji je želeo da ostane anoniman. Jedan drugi roditelj je Rome nazvao "crnima", rekavši da je kao dete pohađao istu školu i da je još tada sa njima "bilo problema".

Atmosfera u školskom dvorištu bila je više nego mučna. Povremeno su pojedini roditelji uzvikivali i oštre rasističke parole protiv Roma. Do kulminacije je došlo kada su roditelji Roma pokušali svoju decu da uvedu na nastavu. Posle pregovora sa školskim osobljem, roditelji Hrvati ipak su odlučili da propuste male Rome u školu, ali su svoju decu zadržali napolju.

Ubrzo su Hrvati promenili mišljenje, pa su od nastavnika zatražili da mali Romi ipak napuste školu. Za desetak minuta to je i učinjeno pa su roditelji Romi izveli decu iz škole. Nastavnici su predložili Romima da nastavu tog dana završe u školskom dvorištu, ali su se roditelji uplašili i odveli decu kućama strahujući od mogućih incidenata.

Neko mora da ode iz škole

Mnogi Romi odvozili su svoju decu u velikoj žurbi, praćenoj škripom automobilskih guma. Te zvuke i odlazak Roma meštani Hrvati su propratili uzvicima "Ciganski divljaci, gde je policija da ih sada vidi". Tako je završen prvi školski dan u selu Držimurec.

Roditelji malih Hrvata jasno su istakli svoj stav: u školu neće ući nijedan učenik dok se problem ne reši, a rešenje jedino znači osnivanje čistih hrvatskih razreda koje bi, zbog malog broja učenika, pohađala deca različitog uzrasta. Kao kompromis ponudili su da u te razrede može da uđe i pokoji napredni romski učenik.

U selo je ubrzo stigla visoka državna delegacija u kojoj su bili potpredsednik vlade Anto Simonić i međumurski župan Branko Levačić. Oni su razgovarali sa Romima i Hrvatima, ali je škola ostala zaključana i drugog dana nove školske godine. Ulje na vatru dolio je župan Levačić, koji je, razgovarajući sa Hrvatima, na pitanje šta bi učinio na njihovom mestu brzo odgovorio: "Ne bih svoje dete dao u ovu školu! Znam da ću zbog ove izjave biti izložen kritici. Međutim, kažem iskreno ono što mislim", rekao je Levačić, a njegove reči su roditelji Hrvati ispratili aplauzom.

S druge strane, roditelji romske dece nisu više skrivali bes zbog, kako su naveli, segregacijskog ponašanja koje prema malim Romima pokazuju susedi Hrvati. Neki od njih su isticali da su posebno ljuti na školskog domara koji je pojedine roditelje Rome terao da čiste školsko dvorište govoreći im da "jedino tako mogu da zasluže obrok za svoju decu u školi". U hrvatskim školama obrok je, inače, garantovan svim učenicima.

Tri dramatična dana

"Deca ne smeju da pate, ona nisu kriva za ovo što se događa", rekao nam je Juraj Oršoš, predstavnik roditelja romske dece koja idu u školu u Držimurecu. Prema njegovim rečima, neugodna situacija u selu nije ni morala da se desi da je "sve ostalo po starom i da se nije krenulo u nepotreban eksperiment sa mešovitim odeljenjima".

"Ovde se oduvek praktikovalo da Romi i Hrvati razdvojeno idu u školu i mi smo uvažavali sva obrazloženja takve prakse. Pri tom, mi nikad nismo smatrali da su naša deca gluplja od malih Hrvata, no činjenica je da oni slabije govore hrvatski jezik i da, nesvesno, mogu Hrvatima usporiti praćenje nastavnog procesa", kaže Oršoš.

Đurđa Horvat, direktorka škole u Držimurecu, rekla je da je pokušala da upozori Ministarstvo prosvete na problem u tom selu još u junu, kad je i zvanično predložila da deca pohađaju nastavu odvojeno. Po tom predlogu, trebalo je da u jednom razredu budu Hrvati i napredniji učenici Romi, a u drugom samo Romi.

"Međutim, pritisak Saveta Evrope, Hrvatskog helsinškog odbora i sličnih udruženja i organizacija 'urodio je plodom' i došlo je do ovakve situacije", objasnila je Horvat, aludirajući na činjenicu da su vlasti veoma osetljiv problem pokušale da reše dekretom.

Treći dan pregovora doneo je rešenje i olakšanje svima. Dogovoreno je baš ono što su roditelji Hrvata i tražili: deca će učiti u odvojenim razredima, s tim što će u razred sa hrvatskom decom biti primljena i najuspešnija romska deca. Nakon toga, u sredu 11. septembra učenici su ušli u svoje razrede i nova školska godina je počela.

Znam samo da se bojim

"Ju am voj  s umblu  m iškul"! ("Ja samo želim da idem u školu"!) rekla je tada novinarima pomalo zbunjena, sedmogodišnja Romkinja Andrea Oršoš, objašnjavajući kako je prvi dan došla u školu.

Na pitanje da li zna zašto nije išla u školu, spremno je odgovorila: "Znam, bio je sastanak!"

"A da li znaš da je sastanak završen i da sada ponovno ideš u školu?" pitali su Andreu dalje novinari, na što je ona, već skoro uplakana, odgovorila: "Znam samo da se bojim!" Posle tih reči, odjurila je u školu.

"Mi bismo rado išli s Hrvatima u razred. Imam prijateljice među Hrvaticama, ali bolja sam sa svojima", kaže mala Romkinja Natalija Bogdan, učenica 3. razreda. Onda je i ona odjurila u svoj razred. Više niko, ni među decom ni među roditeljima, nije bio spreman za razgovor.

Čista rasna diskriminacija

Događaji u Držimurecu izazvali su oštre kritike u hrvatskoj demokratskoj javnosti. Zoran Pusić, predsednik Građanskog odbora za ljudska prava, uporedio je slučaj izbacivanja romske dece iz škole u Držimurecu sa situacijom na američkom Jugu pedesetih godina prošlog veka, kada su belci segregaciju takođe pravdavali tvrdnjama da "Crnci slabije čitaju, imaju slabije predznanje, lošije higijenske navike, zbog čega bela deca nazaduju u školi".

"To je čista rasna diskriminacija", kazao je Pusić, ističući da je i njegovo dete, kao odličan učenik, sedelo u školi sa decom slabijeg znanja i lošijih higijenskih navika, ali da ta deca nisu bila Romi. On je dodao da hrvatski roditelji nanose štetu svojoj deci odvajajući ih od romske dece, mnogo više od štete koju bi ona pretrpela u nastavi.

"Bez obzira na to kakvi motivi i razlozi stoje iza zahteva za odvajanje romske od hrvatske dece u školi u Međumurju, samo postojanje odvojenih razreda čista je segregacija", rekao je Bojan Munjin, član Hrvatskog helsinškog odbora.

"Kad dublje zaronimo u problem predškolskog obrazovanja romske dece, možemo razgovarati o uzrocima i nedostacima, ali to je stvar državnih institucija koje to moraju rešiti. Segregacija nije rešenje", kaže Munjin, ističući kako se 89 odsto romske dece u posebnim razredima oseća neprihvaćeno, dok 92 odsto njih nema prijatelja među neromima.

U burnu javnu raspravu o opštem odnosu Hrvata prema Romima ali i o konkretnom problemu školovanja malih Roma u Držimurecu uključila se i hrvatska vlada koja je događaje u tom selu razmatrala na posebnoj sednici.

Kako je saopšteno iz vlade, ministri smatraju da problem iz Međumurja otvara pitanje odnosa društva prema manjinama – nacionalnim, kulturnim, seksualnim i svim drugim. "Položaj i odnos prema Romima nije samo problem obrazovanja, to je kompleksni problem za društvo i nije pitanje kakve su razlike u predznanju Roma koji kreću u školu, već je pitanje kako te razlike smanjiti. Pitanje je šta ćemo učiniti da iduće godine imamo bolju situaciju, da imamo manje predrasuda", izjavio je nakon sednice premijer Ivica Račan.

Tako pričaju političari. No, već se pokazalo da je pojedine odluke iz Zagreba teško sprovesti na terenu. Rešavanje takvih problema zahteva državnu strategiju, a ne samo nekoliko pozitivnih saopštenja i uredbi. No, izradu takvog plana za sada niko nije spominjao.