Sreda, 12.04.2006.

15:43

Titov "Galeb" na prodaju

Danas je Trgovački sud u Rijeci odlučio o raspisivanju javne prodaje „Galeba“ koji je nekada bio Titova jahta i školski brod Jugoslovenske ratne mornarice.

Autor: Goran Vežić, www.slobodnaevropa.org

Default images

Detalji odluke će biti poznati sutra. Za sada je izvesno da će se prodaja obaviti između 26. aprila i 10. maja. Očekuje se da će novi vlasnik „Galeba“ prekinuti agoniju tog broda, koji već šest godina trune, privezan u riječkom brodogradilištu „Viktor Lenac“.

Jedan od dvojice čuvara „Galeba“ je pomorski kapetan Željko Matejčić. On misli da 120 metara dugi brod treba spasiti:

„Ja nisam nikakva komunjara, niti odobravam sve ono što je Tito radio, ali ja Galeba volim kao brod i bila bi šteta da on propadne.“

Nekadašnji jugoslovenski predsednik Josip Broz Tito s „Galebom“ je krstario morima trećeg sveta gradeći pokret Nesvrstanih. U to vreme mornari, koji su bili na njemu, a uvek ih je bilo 150, uz 50 oficira, mogli su videti sveta. Mornar na „Galebu“ sredinom šezdesetih je bio i Branko Veža iz Brista:

„Išli smo u Aleksandriju, u Egipat na Drugu konferenciju van-blokovskih zemalja. Onda smo ga vodili u Alžir, za Libiju, za Egipat i vratili smo se doma. Nakon sedam dana išli smo na Kipar.“

Na brodu je Tito primao svetske državnike poput Vinstona Čerčila, Nikite Hruščova, Mahatme Gandija, Gamal Abdel Nasera, ali i osobe iz sveta šou-biznisa i filma poput Elizabet Tejlor, Ričarda Bartona i Sofiju Loren.
„Na krmenom dijelu broda postoje pločice koje su pokazatelj u kojim je sve zemljama bio bivši predsjednik Jugoslavije, Tito, i s kojim je sve državnicima razgovarao na tom brodu.“, rekao nam je poslednji zapovednik predratnog multietničkog „Galeba“, kapetan fregate Dragan Miro Jurić.

„Galeba“ će najverovatnije kupiti grad Rijeka koji, uz Primorsko-goransku županiju, ima prednost pri kupovini s obzirom na to da je brod nedavno proglašen kulturnim dobrom. Brod bi, po planovima gradskih otaca, bio privezan u riječkoj luci, jednim delom bi imao komercijalnu namenu, a drugim delom bi bio muzej, govori nam župan Zlatko Komadina:

„Mislim da je to stvar poštivanja vlastite povijesti. Mi u riječkoj županiji smo za to da kupimo taj brod jer na njemu je pisana povijest. On treba biti u našoj turističkoj ponudi i treba pokazivati da se ne stidimo svoje bliže povijesti.“

Ovaj brod je bio u vlasništvu američkog brodovlasnika Džon Pol Papanikolaua koji ga je za 750.000 dolara kupio pre šest godina u Crnoj Gori, gde je „Galeba“ odvela Jugoslovenska ratna mornarica nakon povlačenja iz hrvatskog mora.

Papanikolau je s brodogradilištem „Viktor Lenac“ sklopio ugovor o uređenju „Galeba“ u luksuznu jahtu čiji nedeljni najam bi iznosio više od pola miliona dolara. No, zapao je u finansijske teškoće i danas je „Lencu“ samo za vez dužan pola miliona dolara. Zato brod i ide na prodaju.

Ovaj brod slavne prošlosti biće prodat po ceni starog gvožđa. Očekuje se da će mu početna cena biti oko 150.000 dolara. No, kupca pravi troškovi očekuju tek nakon kupovine, premda kapetan Matejčić kaže da su mu oplata i „Fiatovi“ motori iz 1937.godine u odličnom stanju:

„Čelik je bez korozije. I glavni motori su odlični.“

Možda će se motori moći posebno prodati. Kapetan Jurić:

„Glavni motori su bili Fiatovi. Imali su po 2500 konjskih snaga. Početkom osamdesetih godina Talijani su tražili te Fiatove motore. Htjeli su da ih stave ispred tvornice Fiat, da se otvori presjek cilindara i da budu izložbeni eksponat. Ondašnje vlasti to nisu dopustile.“

Da bi se „Galeb“ uredio da bude luksuzan i da može da plovi, trebalo bi investirati između 30 i 40 miliona dolara. Za skromniji plan da bude muzej biće potrebno manje, spominje se svota od pet do deset miliona dolara.

Brod „Galeb“ će imati o čemu da svedoči. On je paradigma sudbine Titove politike. Tito je bio među saveznicima koji su dobili rat, pa je dobio i ovaj brod koji je izgrađen u Đenovi 1938. godine i koji je bio namenjen prevozu južnog voća. Hitlerova mornarica ga je prenamenila u polagača mina, a saveznici su ga 1944. potopili pred Rijekom.

Nakon rata brod je izvađen i preuređen u mornarički školski brod i Titovu jahtu. Na brodu se rodila ideja o pokretu Nesvrstanosti. Kad se u ratu 1991. i 1992. godine Jugosoavenska ratna mornarica povukla iz hrvatskih voda, „Galeb“ je bio sastavni deo njene flote i tada je počela njegova agonija.

No, „Galebu“ se spremaju bolji dani. U to ime su nam kapetan Jurić i prijatelji mu iz klape Berekini u Gradcu zapjevali njegovu već zaboravljenu himnu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: