Sreda, 17.08.2005.

09:05

Na današnji dan, 17. avgust

Rođeni Dejvid Kroket, umro Radoje Domanović, Sukarno proglasio nezavisnost Indonezije, zemljotres u Turskoj, DSS napustio DOS.

Izvor: Beta

Default images

1552. U Beogradu štampana prva knjiga ćirilicom, poznata kao "Beogradsko četvorojevanđelje". Knjigu, koja predstavlja dragocen izvor za upoznavanje prilika u Beogradu sredinom XVI veka, štampao je Trojan Gundulić, pripadnik dubrovačke kolonije u Beogradu.

1629. Rođen Jan Sobjeski, poljski kralj (1674-96), nacionalni heroj koji se uspešno borio protiv Švedske, Turske, Tatara i Kozaka. Slavljen je kao spasitelj Evrope, kada je 1683. oslobodio Beč turske opsade i time sprečio prodor Turske u srednju Evropu.

1743. Mirom u Abou, kojim je Rusiji pripao južni deo Finske, okončan rusko-švedski rat (1741-43).

1753. Rođen češki slavista Jozef Dobrovski, najznačajnija ličnost češkog narodnog preporoda, autor gramatike češkog jezika i "Udžbenika staroslavenskog jezika", prve naučne gramatike staroslavenskih jezika.

1786. Rođen američki nacionalni junak i političar Dejvi Kroket, član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo u martu 1836. braneći tvrđavu Alamo od Meksikanaca.

1786. U Potsdamu umro pruski kralj Fridrih II Veliki, koji je tokom vladavine od 1740. do smrti stvorio od Pruske evropsku silu. Nasledio ga je Fridrih Vilhelm II.

1850. Danska prodala Velikoj Britaniji sva utvrđenja i vlasnička prava nad Zlatnom obalom u Africi.

1879. Osnovana Francuska kompanija za izgradnju Panamskog kanala na čelu sa Ferdinandom de Lesepsom. Kompanija je bankrotirala 1889. izazvavši veliki politički skandal u Francuskoj, a gradnju kanala nastavile su SAD, nakon što su 1902. otkupile francusku koncesiju, dotad izvršene radove i znatan deo opreme za 40 miliona dolara i osnovale Zonu Panamskog kanala.

1887. Rođen Karlo I, poslednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj, naslednik Franca Jozefa I. Nakon neuspelih pokušaja da u toku Prvog svetskog rata sklopi separatni mir i monarhiju reformiše u federalnu državu, bio je prinuđen da se odrekne prestola i emigrira u Švajcarsku.

1896. Džorž Karmak otkrio je zlato u pritoci reke Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnjih "zlatnih groznica".

1908. Umro srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire, koja u njegovim najboljim pripovetkama doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.

1941. Nemci su u Drugom svetskom ratu obesili na Terazijama u centru Beograda tela petorice srpskih rodoljuba.
1943. Savezničke snage uspostavile su, u Drugom svetskom ratu, kontrolu na Siciliji.

1945. Vođa indonežanske borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno proglasio nezavisnost Indonezije od Holandije i osnivanje jedinstvene Republike Indonezije. Holandija je priznala suverenitet Indonezije tek 1949, nakon četvorogodišnjeg indonežansko-holandskog rata.

1960. Afrička država Gabon stekla nezavisnost od Francuske.

1962. Čuvari Berlinskog zida ranili 18-godišnjeg Petera Fehtera kada je pokušao da pobegne preko Berlinskog zida i pustili ga da umre od gubitka krvi. Taj slučaj postao je simbol tragedije do koje je dovelo podizanje zida između Istočne i Zapadne Nemačke, a dvojica čuvara optuženi su u julu 1996. za ubistvo bez predumišljaja.

1976. U zemljotresu koji je izazvao ogromne talase, na filipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.

1985. U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno sto ljudi.

1987. Nemački ratni zločinac Rudolf Hes, zamenik Adolfa Hitlera, izvršio samoubistvo u 93. godini u berlinskom zatvoru Špandau, u kome je izdržavao kaznu doživotne robije na koju je osudjen u Nirnberškom procesu 1946.

1988. Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion poginuo je pakistanski diktator, general Mohamed Zija ul Hak. S predsednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD u Islamabadu Arnold Rafel.

1990. Nakon najave Srpskog nacionalnog veća da će raspisati referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj, specijalne snage hrvatske policije napale su policijske stanice u srpskim opštinama Obrovac i Benkovac. Srbi su odgovorili podizanjem barikada na saobraćajnicama, čime je počela pobuna Srba u Kninskoj krajini.

1996. Sa kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletela prva Francuskinja, Klaudija Andre Dešaj, koja je potom provela 16 dana u naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici "Mir".

1999. U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske, u zemljotresu sa epicentrom kod grada Izmit, 150 kilometara zapadno od Istanbula, poginulo je više od 30.000 ljudi.

2001. Nezadovoljna radom vlade Srbije, Demokratska stranka Srbije donela je odluku da povuče svoje predstavnike iz vlade. Bio je to početak ozbiljne krize u Demokratskoj opoziciji Srbije (DOS) koja
je izbornom pobedom u septembru 2000. srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: