Subota, 22.01.2005.

10:43

Šta su "gaćaća" sudovi

Posle sukoba u Ruandi, u tamošnjim zatvorima našlo se 150.000 ljudi. Pretpostavka je da je među njima i veliki broj nevinih.

Izvor: B92

Default images

Za krivično delo genocida nadležni su, pored Međunarodnog krivičnog tribunala i nacionalni sudovi, dok je „gaćaća“ metod primenjen na zločine počinjene u ratu, ali za krivična dela prevare, ubistva, silovanja. Novinarka „Reportera“ Marija Šajkaš, govori za B92 svoja iskustva sa poslediplomskih studija na njujorškoj "Novoj školi za društvena istraživanja“, gde je proučavala „gaćaća“ sudove.

"Izvede se čovek iz zatvora, pročita mu se za šta je optužen. Rođaci žrtava su tu, i oni to čuju. Ideja je da zajednica to preživi ponovo, sa najbliže pogođenima i da se optuženom onda na licu mesta oprosti ili ne, da se donese odluka. Imala sam transkripte. Ustane starac i kaže to i to, onda žena kaže to i to, onda se neko iz grupe javi pa kaže to i to. I ono što je meni bilo interesantno je to da vidim koliko su ljudi skretali s teme. Krene da priča svoju ispovest, pa se onda tu uključi jedan pa kaže, ali meni su ovo, pa onda drugi ali meni su ono... Očito postoji terapeutska potreba da se o zločinima priča“, priča Marija Šajkaš.

Ona kaže da su rezultati "gaćaća" metoda kontradiktorni. Za tri godine postojanja ovih sudova, neka istraživanja pokazuju da je "gaćaća" veoma uspešna, da se veliki broj ljudi resocijalizovao, da suživot ponovo počinje. S druge strane, tvrdi se da nepismeni ljudi ne mogu da odlučuju o tako ozbiljim pitanjima i da ima dosta zloupotreba. Izvesna je, međutim, preptostavka da će se, ukoliko "gaćaća" zaživi, smanjiti broj optuženih.

Razgovor sa Marijom Šajkaš emitovan je u emisiji "Katarza", koja je na programu Radija B92 posle Jutarnjeg dnevnika.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: