Petak, 21.01.2005.

10:25

Na današnji dan, 21. januar

Umro Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, porinuta prva podmornica na atomski pogon.

Izvor: Beta

Default images

1793. Na giljotini pogubljen francuski kralj Luj XVI. Revolucionarni Konvent svrgnuo ga je s prestola u septembru 1792, a potom je osuđen na smrt zbog veleizdaje.

1861. Rođen srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Izradio je veliki broj spomenika, bista, medalja i žanr-figura.

1911. U Monte Karlu održan prvi auto-reli.

1919. U Dablinu je Kongres partije "Šin fejn" usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala je Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala je 1949, ali bez Alstera.

1924. U Gorkom kod Moskve, umro Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije 1917, tvorac sovjetske Rusije, teoretičar marksizma koji je značajno uticao na međunarodni radnički pokret. Njegovo balsamovano telo izloženo je u u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi.

1936. Eduard VIII postao kralj Velike Britanije nakon smrti oca Džordža V. Abdicirao u decembru iste godine, da bi mogao da se oženi Amerikankom Volis Simpson.

1938. Umro Žorž Melijes, koji se smatra prvim filmskim režiserom i prvim sineastom u svetu. Snimio je oko 500 filmova, među kojima prvi kratki film "Partija karata" i prvi dugometražni "Drajfusova afera". Njegov skromni atelje propao je 1908. u naglom razvoju filmske industrije.

1941. Rođen španski operski pevač Plasido Domingo. Debitovao je 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvećih tenora u drugoj polovini 20. veka.

1942. Nemačke snage, pod komandom Ervina Romela, počele kontraofanzivu protiv savezničke vojske pod britanskom komandom u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

1942. Mađarski fašisti, u Drugom svetskom ratu, u Novom Sadu sproveli raciju i u naredna dva dana ubili i bacili u Dunav 1.300 novosadskih Jevreja, Srba i Roma.

1950. Umro britanski pisac satiričar Džordž Orvel, autor pripovedaka, eseja i romana, medju kojima su najpoznatiji "1984" i "Životinjska farma".

1954. SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon "Nautilus".

1957. Umro srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić. Dirigent beogradskog Narodnog pozorišta, direktor Srpske muzičke škole i muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac".

1959. Umro američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, poznat po istorijskim spektaklima i melodramama .

1976. Dva anglo-francuska Konkorda poletela su istovremeno iz Pariza i Londona na prvim redovnim putničkim linijama supersoničnog aviona.

1976. U SSSR-u, prvi put, dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima "Njujork tajms" i "Fajnenšenel tajms".

1986. U eksploziji automobila-bombe u istočnom Bejrutu, u blizini sedišta hrišćanske Falanga partije predsednika Libana Amina Džemaila, poginule 22 osobe, a 102 ranjene.

1993. Hrvatske snage napale teritoriju Republike Srpske Krajine, u zonama pod zaštitom UN u nameri da zauzmu Maslenički most, aerodrom Zemunik kod Zadra i branu Peruća.

1997. Kancelar Nemačke Helmut Kol i premijer Češke Vaclav Klaus, potpisali deklaraciju o pomirenju u kojoj je Nemačka izrazila žaljenje zbog nacističke okupacije Čehoslovačke 1938-45, a Češka zbog proterivanja Nemaca iz Sudetske oblasti posle Drugog svetskog rata.

1998. Na poziv kubanskog predsednika Fidela Kastra, papa Jovan Pavle II počeo petodnevnu istorijsku posetu toj komunističkoj zemlji.

1998. U Bosni i Hercegovini predstavljena konvertibilna marka, nova zajednička moneta za oba entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

2000. Prvi oficiri Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK) položili su zakletvu u Prištini. KZK je formiran transformacijom Oslobodilačke vojske Kosova koja je od 1996. vršila oružane napade na policijske stanice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije na Kosovu, a tokom 1998. i 1999. ušla je u otvoreni sukob sa srpskim snagama bezbednosti. Srbi sa Kosova odbili su da udju u sastav KZK.

2002. U Los Andjelesu je u 81. godini umrla Pegi Li, legenda džez i pop muzike.

2002. Kanađanka An Karson prva je žena, koja je osvojila književnu nagradu T.S. Eliot za najnoviju zbirku poezije koja je objavljena u Velikoj Britaniji i Irskoj.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: