Četvrtak, 26.10.2006.

11:32

Jezik i stil na web sajtu

Jezik i stil u je od neprocenjive važnosti u kominikaciji, na osnovu koje, pored i posle prvog utiska, procenjujemo sagovornika. Nema razloga da komunikacija na relaciji web sajt – korisnik ne podleže istim pravilima.

Autor: Goran Pilipović

Default images

Čini mi se da je pored naše poslovične bahatosti u komunikaciji jedan od glavnih krivaca i nepoznavanje engleskog jezika. Mnogi vlasnici web sajtova imaju solidno znanje engleskog, dovoljno za svakodnevnu komunikaciju, ali tako površno znanje dovodi do raznih problema.

Teško je prosečnom Srbinu da sa engleskog prevede rečenicu ”please enter your password”. Većina ljudi ne shvata prvi deo ”please”, oni misle da time nekoga mole za nešto. To jednostavno nije slučaj, to je u engleskom deo svakodnevnog govora i na taj način izražavate poštovanje prema drugoj osobi. Imao sam par puta situaciju da me ljudi koji mi gledaju preko ramena dok pišem mail nekom stranom klijentu, pitaju ”a šta ga ti stalno nešto moliš”. ”Kako misliš molim”? Pa često pišeš ”please ovo, please ono”. A šta misliš, da ako klijent koji me plaća napiše ”please do this, please do that” - da me on nešto “moljaka”? To je jednostavno način komunikacije civilizovanih ljudi, niko nikoga ne moli, to “please” je čak teško pravilno prevesti na srpski jezik.

Ako Srbin uspe i da ”uvuče” nekako to čuveno ”please”, ostatak obično prevedu kao ”unesi password”. Osim što je u imperativu (zapovedno), I što se obraćate u drugom licu, vrlo je grubo i ne priliči komunikaciji sa osobama prema kojima treba da budete uljudni. Zar je to teško prevesti kao ”unesite password”. Zar je teško dodati i reč ”molimo (Vas)” ispred toga, pa bi na primer rečenica mogla da se prevede sa ”molimo (Vas) unesite password”. Da bi bili potpuno precizni, pošto se korisnici obično zbunjuju na mestima na kojima to najmanje očekujemo pa da bi izbegli pitanja tipa ”a koji password da unesem”, dodaćemo i reč ”svoj” što je pravilnije nego “tvoj” ili ”vaš”. Dakle rečenica ”please enter your password” bi trebala da se prevede kao ”Molimo Vas unesite svoj password”. Srpski jezik je mnogostruko bogatiji od engleskog, zašto ga ne koristiti?

Kada uporedimo “Unesi password” i “Molim Vas unesite svoj password”, zar ovo drugo ne zvuči bolje? A ništa ne boli da se prevede kako treba. Korisnik to možda neće primetiti, jer tako i treba da bude, ali će sigurno primetiti ako mu se obratite sa ”unesi password”. Možda čak proradi i onaj čuveni inat: e baš sad neću kad mi tako naređuješ.

Dalje je stvar odluke, neki insistiraju da se sve prevede doslovce, pa bi u tom slučaju trebali da prevedemo i reč ”password” u odgovarajuću srpsku reč. U ovom slučaju imamo sreće jer takva reč postoji, ali to ipak nije ”šifra” već ”lozinka”. Nemojte prevoditi ”password” kao ”šifra” jer šifra označava nešto drugo (nemamo vremena ni prostora za dugačke analize, kome je potrebno više – neka potraži u rečniku, a za sada neka mi veruje na reč).

Input

Najveća potreba za interakcijom sa korisnicima se pojavljuje u slučajevima kada je potreban neki ”input” od korisnika. To može da bude mesto gde je potrebno da unese username i password, mesto gde je unosi tekst koji pretražuje ili jednostavno mesta na kojem se očekuje da napravi neki izbor. U takvim slučajevima postoje vrlo jednostavna pravila.

Koristite kratke i jasne rečenice. Ne objašanjavajte više nego što ke potrebno, bilo kvalitativno ili kvantitativno. Recimo, ne morate korisnicima objašnjavati da ćete vi sada da postavite cookie koji će da pomogne i njemu i vama da kada sledeći put dođe na sajt.... bla bla bla, nisam ni do pola stigao a već sam izgubio pažnju korisnika. Dakle, to njega ne interesuje, ko zna šta je cookie, nije mu potrebno vaše objašnjenje, ko ne zna – nije mu dovoljno vaše objašnjenje. Dakle imamo uslov: NIJE potreban i NIJE dovoljan, samim tim – preskočite to.

Dugačke rečenice zamaraju korisnike, poznato je da se web strane ne čitaju već skeniraju, dakle korisnik prelazi pogledom preko strane što traje od 1 do 2 sekunde i čita samo ono što mu se učini relevantim. Ako napišete ceo blok teksta objašnjenja jedne proste stvari, budite sigurni da će to pročitati najviše 2-5% ljudi, ostali će vas pitati to isti preko email jer nisu ni videli da ste to objasnili. U tom slučaju ste sami krivi za to jer ste ”previše objašnjavali”.

Kada se dođe u situaciju da je korisniku potrebno objašnjenje, on je obično u situaciji da je u nedoumici šta u tom trenutku treba da uradi. Znači gubi strpljenje i prilično je frustriran, a neki čak i vrlo besni. Ne stajte mu dodatno na žulj, jer osim što mu je i moć rasuđivanja u takvoj situaciji pomućena zbog frustracije i brzopletosti, vrlo se lako iznervira a to se obično slomi na vaša leđa. Dobijaćete mailove ”Sajt ti ne radi, ne mogu da ...” ili “A uzeli ste pare, a meni ne radi …” ili “Sramota, otimate pare a ja ne mogu ni ... ”.

Postoje termini koji su opšte poznati i jednostavno nije potrebno prevođenje. Ja sam za to da se prevodi na srpski šta god je moguće i smisleno, ali opet postoje neke reči i fraze koje najblaže rečeno zvuče smešno na srpskom, pri čemu čak većina teško i shvati šta želite da kažete. Ne bih puno primera, ali recimo login / logout je najčešći. Kako precizno prevesti login tako da ima smisla i da nije duže od 5 reči. ”Prijavite se na sistem koristeći svoje korisničko ime i lozinku” ? Ili ”Prijavite se na sistem” ili ”Prijava” ili ”Ulaz”.... sve su to netačni prevodi koji će pre da zbune korisnika nego reč ”Login”. A šta sa logout? ”Odjavite se sa sistema” ili ”odjava”. Možda i može, mada ni odjavljivanje nije precizna reč. Osim toga, te dve engleske reči si toliko poznate svim korisnicma računara da je prevođenje nepotrebno, ako ništa drugo, ono zbog uštede prostora. Reči kao direktorijum, folder (kako to prevesti, kao ”fascikla”? Meni je to glupo i kada bih pročitao da treba da otvorim novu fasciklu, ne bih znao šta da radim), download, upload, čuveni ”default”... sve su to reči koje po mom mišljenju treba ostaviti na engleskom jeziku jer su već postale odomaćene u srpskom jeziku. Kako prevesti ”click here”? ”Pritisnite levi taster miša na ovom mestu” ili ”kliknite ovde”? ”Monitor”? Pa to je srpska reč, zar ne? I dalje tražim dobar prevod za reč ”online”? A i ne žuri mi se, zašto bih kada svi to razumeju, to je postala internacionalna reč.

Opet postoje stvari koje se lako prevode, recimo upravo sada sam gledao jedan sajt u kojem nude objašnjenje: ”Važno je da uncheck-irate opcije... ”. Ovo se lakše razume i lepše zvuči ako se prevede kao ”Važno je da isključite opcije... ” Šta znači unchek-irate? To ne postoji ni na jednom jeziku. Poenta je da se prevodi sve što ima smisla prevoditi i za šta postoji adekvatan izraz koji je u duhu srpskog jezika, ne insistirati po svaku cenu na prevodu, ali opet sve što je moguće prevesti – treba to i uraditi.

Cilj ovog teksta koji pre može da se nazove ”uvod u ...”, da vlasnici web sajtova počnu da razmišljaju i o ovim stvarima pošto je nedopustivo mnogo sajtova na srpskom jeziku koji su u jako lošem stanju kada je reč o jeziku, stilu pa čak i pravopisu. Na kraju, to je stvar opšte kulture koja odražava inteligenciju osobe. Razmislite koju sliku o svom sajtu, a time i o sebi, emitujete u cyber svet.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

41 Komentari

Podeli: