Ponedeljak, 19.12.2005.

14:21

Povodom komentara

Default images

Reč urednika

Dok pišem ove redove potpuno sam svestan veličine i težine zadatka koji mi je dodeljen. Problem dobrim delom leži u činjenici da su nezadovoljni ljudi mnogo spremniji da daju svoja mišljenja na neku temu od onih zadovoljnih. To je prosto deo ljudske prirode i ne očekujujem da to možemo promeniti. Isto tako, odlika domaćeg mentaliteta jeste da se gotovo svi «razumeju» u politiku, sport i automobile, pa rasprave koje se vode na ovim poljima lako napuštaju okvire akademskih.

Ipak, na predavanjima i tribinama koje sam održao, na moje veliko zadovoljstvo, apsolutnu dominaciju imala su suštinska i pragmatična pitanja postavljena u cilju da se nešto više sazna i da se razmene iskustva. Bila su to lepa druženja ljubitelja automobila uz obostrano konstruktivan dijalog.

Pomenuto iskustvo mi uliva nadu da će tako biti i na našem sajtu, te da ćemo zajedno proširivati znanja iz zanimljivog sveta automobilizma.

Krenimo sa svojevrsnim pregledom dešavanja na sajtu u poslednje dve nedelje.
Sa sajma konstruktora vozila u Štutgartu 2003. godine
Odgovori na komentare:

Hibridno prehranjivanje

Tekst o hibridnom prehranjivanju izazvao je različite komentare, od pohvala do potpune sumnje u navode ili pak u postojanje skrivenih namera autora. Čak je iskazana i teorija zavere u kojoj famozni VW lobi stoji iz svega. Istina je, pak, da je TSI bio prilično zapažen na sajmu u Frankfurtu i da je nagovestio moguće trasiranje puta u masovnoj proizvodnji benzinaca, što nije bilo profesionalno prenebeći.

1. Sta je marketing...neverovatna stvar! "Koncept TSI motora je premijerno prikazan...". Kao sto ovde većina ljudi misle da je prvi dizel motor napravio VW (cuveni TDI), tako bi sada hteli da nas ubede da je ovo nesto potpuno novo. Nije. Pre 20 godina je Lancia Delta S4 imala takav koncept. To jeste bio auto napravljen u limitiranoj seriji, ali je ipak postojao. VW koristi sto taj koncept nije komercijalizovan u punoj meri, ali to vec nije problem VW.
(nemanja, 9. decembar 2005 15:37)

Marketing zaista jeste moćna stvar i jedan od njegovih imprerativa je svakako «biti prvi u svesti kupaca». No borba za ovakvu poziciju nije izum savremenog doba, već je stara koliko i društvo. Ovom prilikom podsetiću vas samo na primer jednog stručnjaka za motore vičnog samopromociji. On se zvao Nikolas Oto (Nikolaus A. Otto) i udruživši se sa Gotlibom Dajmlerom (Gottlieb Daimler) uspeo je da izradi i patentom zaštiti četvorotaktni motor u kojem se smeša palila plamenom. Oto je, dakle, bio zaslužan za realizaciju ideje koju je prethodno detaljno razvio Alfonso Bo de Roša (Alfons Beau de Rochas). Mesto gde se ova priča oslanja na priču o marketingu, jeste činjenica da se princip rada ovog motora danas naziva oto, a ne de roša ciklus.

Što se tiče priče da većina danas misli da je VW grupacija odgovorna za serijsku ugradnju dizel motora sa direktnim ubrizgavanjem, autor komentara je po mojim saznanjima u pravu – to jeste postignuće marketinga. Bilo bi interesantno čuti od autora komentara ko je prvi ovakve motore ugradio u svoja vozila i uveo ih u serijsku proizvodnju?

No, da se vratimo na komentar. U tekstu članka nigde nije rečeno da je TSI prvi motor sa kombinovanim prehranjivanjem. Navod da je ovaj koncept premijerno prikazan na Frankfurtskom sajmu preuzet je iz zvaničog teksta VW PR službe, a mišljenja smo da je taj izvor, bar kada je VW grupacija u pitanju, najkompetentniji. Evo jednog od navoda:

Wolfsburg, August 2005. At the International Motor Show (Cars) in Frankfurt, Volkswagen is presenting to the general public a groundbreaking innovation in the drive sector: The world’s first twinturbocharged FSI engine – the “Twincharger”. The compact 1.4 litre direct-injection engine develops up to 125 kW / 170 PS and has a maximum torque of 240 newton metres in the range from 1750 to 4500 rpm thanks to the combination of an exhaust turbocharger with a mechanically driven compressor.

Za sve one koji još uvek sumnjaju u moje navode, evo interesantnog linka (gde je tekst doslovce preuzet iz VW materijala): http://www.vwvortex.com/artman/publish/volkswagen_news/printer_1496.shtml
Furiozna Lanèia u niskom letu
Prica o Lancia Delta S4 je svakako interesantna, pa ovom prilikom navodimo izvod iz Motor Trim-a, i par linkova za one koja ta tematika interesuje:

“Dinamit u točkovima

U vreme kada je turbopunjač razvijen do mere njegove upotrebljivosti u putničkim automobilima, mehanički punjač već je imao višedecenijski staž upotrebe. Počev od dvadesetih godina prošlog veka oni su činili najmoćniju tehniku povećanja snage trkačkih motora i nije nikakvo čudo da su konstruktori bili nestrpljivi da isprobaju kombinaciju dva tipa punjača.

Tipičan primer primene koncepta dvostrukog prehranjivanja jeste Lancia-Abarth S4 koja je reli stazu zvanično ugledala 1985. godine u grupi B «supercar» i pobedu odnela na samom debiju. Iz skromnih 1759 ccm ukupne zapremine, motor reli verzije je izvlačio preko 470 KS!. Da bi agregat preživeo puna opterećenja, stepen sabijanja morao je biti spušten na 7,6, a turbopunjač je preuzimao prehranjivanje na sebe tek posle 5000 o/min.

Motor je bio veoma bučan, što je sprint do 100 km/h za oko 5 s činilo još zastrašujućim za vozača. Zamislite otimanje podivljale zveri uz gromovit urlik dok vas sila inercije snažno utiskuje u sedište. Ukoliko pođete i korak dalje i zamislite rizik sa kojim se prolazi kroz krivudave mediteranske puteve reli staza, znaćete da je bilo samo pitanje vremena kada će neko izgubiti glavu u jedva tonu teškom projektilu. Kada se to 1986. godine i desilo (tokom Korzikanskog relija smrno su stradali Henri Toivonen i Sergio Cresto) bilo je jasno da se igra na ivici smrti mora prekinuti. Sa ukidanjem grupe B i S4 je otišao u istoriju noseći veliku senku iznad svog imena.

Podaci za serijsku verziju motora                                                               

Kod                                       Abarth 233 ATR 18S

Tip                                        Benzinski

Ukupna zapremina                  1759 ccm

Broj cilindara                          4

Broj ventila                             16 (2 bregaste u glavi)

Prečnik klipa                          88,50mm

Hod klipa                               71.50mm

Prehranjivanje                         Mehanički punjač (type 1 Abarth Volumex)

Turbopunjač (1 KKK K 26) sa interkulerom tipa vazduh-vazduh

Stepen sabijanja                     7,6

Sistem paljenja/ubrizgavanja    Marelli-Weber

Maksimalna snaga (DIN)         253,5 KS pri 6750 o/min

Maksimalni obrtni moment (DIN)  291 Nm pri 4500 o/min”

http://gamma.nic.fi/~globe/rally/paradise/stat/car_b_delta.htm

http://www.carsfromitaly.com/lancia/index.html

http://homepage.virgin.net/shalco.com/lancia_S4.htm

http://www.walkers-garage.co.uk/s4_new.htm

http://www.savetheledges.org/test/AVS/sc.html

2. Za prvi put napravićemo izuzetak i ponuditi odgovor na komentar koji očigledno nije konstruktivan i primeren ozbiljnoj raspravi, i to pre svega iz poštovanja prema onima koji su se u cilju dobijanja pojašnjenja pozivali na njega.

Nemojte biti vise tako neobavesteni.
Nije toliko strasno sto se brukate, vec sto javnost dobija netacne informacije.
Pa pobogu TSI motore Audi ugradjuje od 2004.godine u modele A3 i A4.
Mislite da je ovo mala greska?

(Branko, 9. decembar 2005 15:24)

Iako se svima može potkrasti greška ili propust (što svakako važi i za nas) ovoga puta to definitivno nije bio slučaj. Audi u svoje modele ugradjuje TFSI (nikako TSI!) motore koji su turboprehranjivane izvedbe FSI motora. Stoga ovi motori nemaju kombinovano prehranjivanje, tj. nemaju mehanički kompresor i značajno se razlikuju od pomenutih u članku.

Evo osnovnih podataka o 2.0 TFSI motoru koji se ugradjuje u Audi A3: ukupna zapremina 1984ccm, maksimalna snaga 147kW (200KS) u području od 5100 do 6000 o/min i najveći obrtni moment 280 Nm u zoni od 1800 do 5000 o/min.

Bilo bi jako lepo kada bi nam autor komentara objasnio razliku izmedju GDI i FSI agregata, odnosno, bar naveo one glavne.
GDI tehnologija XXI veka plasirana 1997. godine
Izvor moći  

Kada je reč o tekstu koji analizira nastup GDI agregata na evropskom tržištu, bilo je mnogo gnevnih komentara. Počinjalo se raznim omalovažavanjima autora teksta i davana su lična iskustva koja su neretko bila međusobno kontradiktorna. Evo primera dva komentara koja ovo ilustruju:

“Imao GDI carismu oko 50.000 km. Malo je osetljiviji na benzin, ali ne strašno. Ima snage, a troši smešno. Beograd - Budva, smirena vožnja, potrošnja 6.2l/100km. Potroši malo preko pola rezervoara. A kad treba ići u preticanje, odlično povuče za motor od 1.8l.”
(boris, 6. decembar 2005 22:41)

“vozio sam neko vreme mitsu space star sa 1.8 GDI motorom i prodao sam ga jer uopste nije imao tako spektakularne performanse kao sto autor teksta navodi. ovaj tekst je klasican primer skolskog teksta pisanog na osnovu uvida u stampu, recenzije i testove, sa vrlo malo ili verovatnije bez direktnog iskustva sa stvarnim modelom u praksi. praksa koriscenja ovog motora u space staru koji je ako se ne varam na istoj platformi kao i carizma pokazuje da motor ne razvija dovoljnu snagu u niskim obrtajima te da se konstatno mora naterivati u zonu iznad 4.500 rpm da bi snaznije povukao. ne govorim o sportskoj voznji vec o normalnim situacijama, ukljucujuci i grad. pri vecem broju obrtaja potrosnja ovog automobila uopste nije mala kao sto je za ocekivati na osnovu kampanje a najvece razocarenje je sto snaga ovog motora u praksi (ne secam se tacne cifre ali dobrano preko 100KS) deluje skromnije u praksi. primerak koji sam vozio jeste bio polovan ali u perfektnom stanju, sa jako niskom kilometrazom i sa proverenim stanjem motora na svim elektronskim (kompjuterskim) testovima. posle ovog automobila sam vozio toyotu corollu sa 1.6 motorom koja je slicno trosi a svojih stotinak konja koristi daleko efikasnije.
poruka b92: ne izvlacite zakljucke na osnovu kompilacija iz strane stampe, pisite o onome sto se licno probali. ovako se ne radi u ozbiljnim medijima.”

(falcon, 9. decembar 2005 00:41

Kao odgovor na pitanja slične sadržine i raspravu koja se povela, navešćemo izvod iz knjige «Nove generacije automobilskih motora» koji, čini mi se, razjašnjava dosta toga:

«Na žalost, GDI jedinice na evropskom kontinentu se nisu pokazale u skladu sa očekivanjima. Po testiranju engleskih stručnih magazina, Mitsubishi GDI Carisma ne postiže poboljšanja u odnosu na takmace sa konvencionalnim pogonom, što se značajno razlikuje od tvrdnji proizvođača. Ovo je bilo teško objasniti sve dok Renault nije lansirao svoj motor sa direktnim ubrizgavanjem benzina i u svojim press materijalima objavio da japanski dizajn pati od problema sa evropskim gorivom. Uzrok je naime, relativno visok sadržaj sumpora od 150 ppm u poređenju sa japanskim gorivom koje sadrži svega 10-15 ppm. Sjedinjene države čak distribuiraju gorivo sa znatno višim sadržajem sumpora nego što je to slučaj u Evropi. U Japanu, GDI jedinice se agregatiraju specijalnim katalitičkim konvertorima (katalizatorima) da bi se izduvni gasovi oslobodili azotovih oksida koji se stvaraju usled sagorevanja ultra siromašne smeše. Sagorevanjem goriva bogatog sumporom, ovi katalizatori bivaju brzo zasićeni i postaju trajno neefikasni.

Iz ovog razloga evropska Carisma GDI koristi smešu mnogo bogatiju gorivom od japanskih verzija u cilju smanjenja emisije azotovih oksida standardnim katalizatorom. I dok japanska verzija postiže koeficijent sastava smeše od 2,73 (odnos vazduh/gorivo 40:1) na malim opterećenjima, evropska jedva doseže 1,36 (20:1), što u odnosu na konvencionalne 0,95 (14:1) i nije neko revolucionarno poboljšanje.

Drugi problem leži u različitim metodama testiranja u Evropi i Japanu. Testiranje Japanskog Ministarstva za Transport sprovedeno je u uslovima rada na pravcu i pod, uglavnom, malim opterećenjima koji pogoduju karakteru GDI jedinica, te one operišu uglavnom sa ultra siromašnom smešom naglašavajući svoju efikasnost. Pod malim opterećenjima GDI radi sa smešom koeficijenta sastava 2,73, dok u  slučajevima većeg opterećenja u normalnom režimu radi sa stehiometrijskom smešom, odnosno koeficijentom sastava smeše jednakom 1. Evropski test kombinovanog ciklusa zahteva mnogo veća opterećenja i veće brzine vozila što rezultuje u velikom odstupanju u odnosu na tvrdnje iz Japana.»
Recirkulacija izduvnih gasova sve èešæe je prisutna u motorima
Šta je Euro 3?

Polemika u okviru komentara oko mogućnosti koje otvara uredba uvozu polovnih automobila bila je živa i interesantna. Uglavnom su preovlađivali pragmatični stavovi tipa «Man’te priču, šta konkretno mogu da uvezem?», te smo pokušali da u direktnim kontaktima sa uvoznicima dođemo do odgovora. Rezultati ove akcije već stižu do vas, a nadam se da će se klupko odgovora vremenom samo odmotavati. Nakon brojnih komentara osećam potrebu da iznesem i svoj lični stav i otvorim ga za komentare svima onima koji svojim logičkim alatima tragaju za istinom.

Na uredbu o «slobodnom» uvozu automobila gledam kroz sledeću prizmu: trenutni položaj republičke vlade nije nimalo jednostavan. Sa jedne strane neophodno je obuzdati uvoz koji mnogostruko prevazilazi izvoz, što je siguran put ka privrednom kolapsu koji niko ne želi. Sa druge strane, Evropa ne pristaje na svima jasna rešenja tipa «Uvoz se ograničava na vozila starosti do 3 godine» jer to direktno znači narušavanje principa slobodnog tržišta. Sa treće strane, naš vozač (a to je veliko glasačko telo) nikako nije oduševljen restriktivnim merama koje Zastavu drže na infuziji dok joj se telo raspada. U preseku ovih, dobrim delom suprotstavljenih zahteva, političari traže rešenje koje će zadovoljiti što je moguće više strana. Za šta su se opredelili videli smo, a evo i mog skromnog tumačenja.

Evropska unija na svojoj teritoriji insistira na ispunjavanju ekološkoih normi, pa se nikako neće buniti ako i Srbija učini to isto. Izborom datuma stupanja pojedinih normi na snagu definitivno se limitira starost vozila koja se mogu uvesti, a vlada je u prilici da izjavi kako starosnog limita nema. Ovo zadnje će svakako lepo odzvanjati u ušima glasača, bar onih manje upućenih. Ideja postoji, ali kako će se republička vlada izboriti sa njenom realizacijom ostaje da se vidi. U tom pravcu, posetioci su izneli mnoštvo mišljenja i ideja koje možete pronaći u komentarima na dotični članak.

Za sam kraj ove kratke analize ponudiću i svoje mišljenje o uticaju koji će uredba imati na cene polovnih vozila na domaćem tržištu. Ukratko, rapidnog pada cena neće biti,a evo i zašto. U periodu koji je prethodio stupanju Uredbe na snagu postigla se usaglašenost cena vozila, pa automobili stariji od 3 godine nisu bili skuplji od onih koji su stizali iz inostranstva. Stoga će pomeranje biti malo, i to prvenstveno usled povećane ponude vozila iz uvoza na domaćoj pijaci. Na kraju, tržište je ono koje formira cenu, jer stvari koštaju samo onoliko koliko su kupci spremni da ih plate. Bitnije pomeranje cena ograničeno je troškovima carine (20,5%) i poreza (18%) za vozilo koje se prvi put registruje kod nas. Ukoliko vlada želi obnavljanje voznog parka koje proklamuje, ona to može pospešiti spuštanjem ovih nameta.

Toliko za ovaj put. Ko zna, možda se opet sretnemo u ovoj rubrici za neko vreme i detaljnije pretresemo teme koje će biti obrađene u međuvremenu. Do tada, veliki pozdrav!

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

22 Komentari

Podeli: