[Izborni sistemi] Većinski jednokružni sistem - FPTP
Najjednostavniji od svih sistema, većinski jednokružni (u Britaniji i SAD, gde je ovo standardni metod glasanja, zovu ga: first past the post – prvi u cilju, referenca na konjičke trke) opstaje već vekovima u najstarijim parlamentarnim demokratijama, kakve su britanska i američka.
Princip je izuzetno jednostavan: teritorija na kojoj se glasa podeljena je na izborne jedinice, a u svakoj od njih takmičenje se vodi zasebno. Birači biraju između konkretnih ljudi i na glasanje izlaze jednom. Pobednik je kandidat sa najvećim brojem glasova, nezavisno od toga da li taj broj predstavlja apsolutnu većinu (teoretski pobednik može imati i svega 10 posto glasova, u praksi je ove godine Rik Santorum dobio primarne republikanske izbore u Ajovi sa 25 posto).
Takav sistem glasanja u velikoj meri favorizuje najveće partije, jer u njemu važi parola „ako glasate za bilo koga osim drugoplasiranog, glasali ste za pobednika“ (na predsedničkim izborima u SAD ključnu ulogu 1992. imao je Ros Pero, a osam godina kasnije Ralf Nejder – oni su doprineli rasipanju glasova i oba puta je pobedio njima dalji od dva kandidata, Bil Klinton na prvim, a Džordž Buš Jr. na drugim izborima). Vrlo brzo ovakav izborni sistem stvara dvopartijski stranački sistem, kakav je uočljiv u državama u kojima se primenjuje.
Britanski izbori iz 2005. odličan su primer: na njima su vladajući laburisti osvojili 36 posto glasova, konzervativcima je pripalo 33 posto, a liberalni demokrati ostvarili su najbolji izborni rezultat decenijama unazad, sa gotovo 23 posto glasova. Međutim, zahvaljujući izbornom sistemu laburisti su osvojili 355 mesta u Parlamentu, 40 više od apsolutne većine, konzervativcima je pripalo 198 (nešto manji procenat nego u biračkom telu), a LibDem je imao samo 62 poslanika, manje od 10 posto.
Dejvid Kameron i njegovi protivnici u izbornoj jedinici Vitni, Oksfordšir (AP)
Takav ishod ima psihološki uticaj na birače, koji na izbore izlaze sa svešću da je sve osim glasanja za najmoćnije partije (u državi ili u toj izbornoj jedinici) praktično bačen glas. Sa tim problemom ne suočavaju se proporcionalni sistemi. Posle većinskih izbora ostaje veliki broj „propalih glasova“, što su svi glasovi za kandidate koji nisu prošli u parlament. Na pomenutim britanskim izborima propalo je čak 70 posto glasova!
Dobra strana u ovakvom sistemu je što najjača stranka na konkretnim izborima po pravilu dobija stabilnu većinu, pa se vlada lakše formira i ne mora da pravi kompromise između bitnih stavki izborne platforme, na osnovu koje je dobila većinu.
Kada se većina ne ostvari, kakav slučaj je trenutno u Velikoj Britaniji i već nekoliko uzastopnih izbornih ciklusa u Kanadi, dešava se situacija sa blokiranim parlamentom (engleski termin je Hung Parliament). Za razliku od evropskog partijskog sistema, gde su koalicije redovna stvar, u zemljama Vestminsterskog sistema ovakva pojava smatra se problematičnom.
Još važniji detalj, onaj koji predstavlja temelj Vestminsterskog političkog sistema, jeste princip po kojem svaki građanin ima svog poslanika. Zahvaljujući tome parlament nije apstraktno mesto na kojem se odlučuje o vašoj sudbini – u zakazanim terminima svaki građanin može da razgovara sa poslanikom iz svoje izborne jedinice, a njegov zadatak je da, zauzvrat, zastupa interese ne samo države, već i svoje lokalne zajednice.
Takav koncept važi za većinske izbore, bili oni jednokružni ili dvokružni, i po celom svetu se primenjuje na lokalne izbore (mada je Srbija iz nekog razloga i na lokalu prešla na proporcionalni sistem), jer se procenjuje da je na nižem nivou vlasti još bitnije da postoji direktna interakcija između građana i njihovih predstavnika.
Jednokružni većinski sistem popularan je u zemljama Komonvelta i češće se upotrebljava za predsedničke nego za parlamentarne izbore (u Evropi tako se bira samo gornji dom parlamenta Poljske).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.388. dan. Ukrajinski dron udario je u stambenu zgradu u ruskom gradu Tveru, pri čemu je povređeno najmanje sedam osoba. Tokom noći je oboreno 90 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona.
MUP Srbije upozorio je građane na prevare koje se ovih dana izvršavaju pozivanjem građana na fiksne telefone. Nepoznate osobe se lažno predstavljaju kao lekari i za troškove lečenja zahtevaju velike sume novca.
Nemačka je zvanično optužila Rusiju za sajber napad na kontrolu vazdušnog saobraćaja i za pokušaj uticaja na savezne izbore održane ranije ove godine, piše BBC.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko pohvalio je postupke predsednika SAD Donalda Trampa i rekao da mu se "u poslednje vreme baš sviđaju" postupci američkog lidera.
U Beogradski zoo-vrt će, na osnovu saradnje sa drugim zoološkim vrtovima i prihvatilištima za životinje, do kraja godine stići tri bela medveda, a na proleće sledeće godine i slonica iz Engleske.
Direktor Evrovizije Martin Grin objavio je otvoreno pismo upućeno obožavaocima, u trenutku kada se takmičenje suočava sa ozbiljnom krizom uoči izdanja za 2026. godinu.
Američka Administracija za hranu i lekove (FDA) planira da stavi najozbiljnije upozorenje "crna kutija" na vakcine protiv korona virusa, saopštili su izvori upoznati sa planovima agencije.
Virus gripa A/H3N2, koga nazivaju i "supergrip", a koji cirkuliše već nekoliko meseci u evropskim zemljama i nekoliko zemalja istočne Azije otkriven je u Rumuniji, saopštio je rumunski Nacionalni institut za javno zdravlje (INSP).
I pored brojnih apela, i dalje se dešavaju teške povrede izazvane korišćenjem pirotehničkih sredstava. U susret praznicima, lekari upozoravaju da posledice mogu biti trajne i opasne po život.
Komitet za bezbednost vakcina Svetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštio je danas da najnoviji pregledi naučnih dokaza ponovo potvrđuju da ne postoji veza između vakcina i poremećaja iz spektra autizma.
Na Netflixu je dostupan ratni film koji i godinama nakon premijere izaziva oduševljenje gledalaca, a mnogi ga opisuju kao "remek-delo" i "potcenjeni dragulj".
Uprkos okolnostima, Zelena milja je postala drugi uzastopni film Frenka Darabonta zasnovan na delu Stivena Kinga, koji je postao miljenik kritike i favorit tokom sezone nagrada.
Književnica Medlin Vikam, poznatija kao Sofi Kinsela, autorka bestselera serije romana "Kupoholičarka", preminula je u 55. godini, a poslednji roman "Kako to izgleda?“ je otkrio sa čim se borila.
Srpska filmska asocijacija (SFA) danas javlja da je Beograd u pet najboljih filmskih lokacija Evrope u trci za "EUFCN Location Award 2025", priznanje za izuzetne filmske lokacije i saradnju s međunarodnim produkcijama.
Kvačica je postala skoro univerzalni simbol na većini društvenih mreža, mada se njeno značenje može razlikovati. Sada se Reddit "pridružuje klubu" i počinje da testira verifikaciju za javne ličnosti.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je naredbu kojom se poziva na uspostavljanje jedinstvenog regulatornog okvira za AI, nauštrb mogućnosti saveznih država da to samostalno regulišu.
Mark Zakerberg mesecima najavljuje da se povlači od open-source AI modela, ali najnoviji pravac Mete u oblasti AI tek sad počinje da dobija jasan oblik.
Zanimljiv primerak Lade pojavio se na ruskom sajtu Avto.ru. Naime, u Podmoskovlju se prodaje VAZ-2107 (Lada 2107, Lada Nova), ofarban u crnu boju koja je veoma retka za ovu seriju modela.
Kanadska kompanija Geotab razvija telemetrijske sisteme. Analizirala je više od tri miliona putovanja EV kako bi otkrila šta najviše utiče na autonomiju: brzina ili korišćenje klima-uređaja.
Komentari 0
Pogledaj komentare