Subota, 24.02.2007.

18:21

Smanjiti brzinu - zbog kitova

Španija je izdala preporuku brodovima da plove sporije kroz moreuz Gibraltar, u pokušaju da zaštiti najveće morske sisare.

Izvor: Beta

Podrazumevana plava slika

Mornarica je ovog meseca izdala preporuku da brodovi ne plove brže od 13 čvorova (1 čvor je 1,85 kilometara na sat), kao i da kroz jedan od najprometnijih moreuza na svetu plove sa "povećanom pažnjom" kako se ne bi sudarili sa kitovima.

Brzina plovidbe kroz moreuz koji razdvaja Evropu od Afrike može da dosegne i 30 čvorova.

Sudare između brodova i kitova je teško dokazati, ali španski ekolozi već godinama traže uvođenje mera poput ove, koju je Španija najavila.

Morski biolog Renmo de Stefani, koji radi u španskom Centru za konzervaciju, informatiku i istraživanje, nazvao je danas preporuku Španije istorijskom odlukom.

Brzi brodovi predstavljaju veliku opasnost za ugroženu vrstu uješura, velikih životinja koje moraju da isplovljavaju na površinu da bi disali, a koji dolaze u vode Mediterana od februara do jula da bi se hranili.

"Oni ne znaju šta se dešava oko njih", navela je predsednica Fondacije za informacije i istraživanje morskih sisara Katarina Hejer.

Ona je rekla da su podaci o sudarima brodova i kitova grubi, ali da se ti sudari događaju.

Sudare je teško izbrojati jer se struje u moreuzu jake, tako da i kada brod udari u kita, struja ga brzo odvuče na otvoreno more, objasnio je De Stefani.

U izveštaju ekologa, pripremljenom za špansko minisatrstvo za zaštitu životne sredine, navodi se da su od 2001. do 2005. godine bila dva potvrđena sudara sa ulješurama i još jedan sa drugom vrstom tih morskih sisara.

De Stefani je rekao i da je tokom istraživanja u septembru 2002. godine i sam bio svedok jednog sudara sa kitom, kada je brod koji ga je udario samo produžio dalje.

"Rebra udarene životinje bila su slomljena, a kit je imao i veliko nutrašnje krvarenje", naveo je on i dodao da je nesrećna životinja krvarila sat vremena pre nego što je umrla.

Ulješura je vrsta kita koja može da dosegne dužinu i od 18 metara, a smatra se i najvećim poznatim predatorom. Ima specifičnu, veliku glavu i oblik tela, a služio je i kao model za centralni lik romana "Mobi Dik" Hermana Melvila.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: