Sreda, 10.05.2006.

12:21

Lekcija o inflaciji

Izgleda da lekciju o inflaciji Srbija još nije naučila. Dobro, nemamo više onaj svetski rekord iz hiperinflacije, ali i dalje imamo najveću inflaciju u Evropi. Naravno da to nije rezultat na koji bismo mogli da budemo ponosni, iako se onom ko je zapamtio šta se sve događalo 1993. godine sadašnji napori da inflacija ne bude veća od dvocifrene čine kao dečja igra.

Autor: R.D.

Default images

Izgleda da lekciju o inflaciji Srbija još nije naučila. Dobro, nemamo više onaj svetski rekord iz hiperinflacije, ali i dalje imamo najveću inflaciju u Evropi. Naravno da to nije rezultat na koji bismo mogli da budemo ponosni, iako se onom ko je zapamtio šta se sve događalo 1993. godine sadašnji napori da inflacija ne bude veća od dvocifrene čine kao dečja igra.

Ta "dečja igra" je, međutim, veoma važna. Sa visokom inflacijom nema ozbiljnog ekonomskog napretka. Čak i kada bi se ostvarila projektovana inflacija od 9,6 odsto, ostaje pitanje - da li je to dovoljno. Da cilj nije, možda, potavljen previše nisko?

Statistika je pokazala da taj cilj, bio realan ili nizak, postaje sve teže ostvariv. U prva četiri meseca inflacija je u odnosu na decembar iznosila 4,1 odsto. Ako se nastavi tim tempom, a maj će izgleda doneti nešto veću inflaciju od četvoromesečnog proseka, kraj godine ćemo završiti sa inflacijom od oko 13 posto. Manje nego lane, ali ipak previše.

One hiperinflatorne 1993. godine ljudi su naučili da je osnovni generator inflacije država koja je preko visoke novčane emisije Narodne banke Jugoslavije inflatornim novcem pokrivala svoje zbog sankcija i rata nezasite apetite. U čemu je problem, pitaju oni. Neka Narodna banka Srbije smanji emisiju novca i inflaciju svede u novčane okvire.

Problem je u tome što preterane novčane emisije - nema. Sadašnja inflacija je posledica preterane potrošnje i one javne, dakle državne, i one koja se odnosi na privredu i građane. I ona prva i ona druga imaju pokriće u devizama. Država ih dobija preko privatizacije i povoljnih ino-kredita, a privreda i građani preko bankarskih kredita, u čemu su banke veoma izdašne, jer pod visokim kamatama daju novac koji su mnogo jeftinije pozajmile u inostranstvu.

Narodna banka Srbije prekjuče je uradila ono što je mogla. Povećanjem obavezne rezerve banaka na čak 60 odsto od sredstava pozajmljenih u inostranstvu pokušala je da uspori rast kredita. Sigurno je da to neće dovoljno usporiti inflaciju, pa bi i Vlada Srbije morala da smanji javnu potrošnju. A to, pored ostalog, znači i da bi onaj državni investicioni program od milijardu dolara trebalo da pretrpi ozbiljno kresanje.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: