Nedelja, 20.02.2005.

17:36

Sve više gojazne dece

Zvaničnici u Briselu upozorili da će tražiti da se zakonom reguliše reklamiranje takozvane brze hrane koju najviše konzumiraju deca i tinejdžeri. U Italiji je 36 odsto dece gojazno, u Grčkoj 30, a u Velikoj Britaniji 20 odsto. Na žalost, jedan od retkih parametara po kojima se Srbija i Crna Gora približila Evropi, jeste broj gojazne dece. Taj procenat kod nas je porastao na 17 odsto. Gojaznost povećava rizik od srčanih bolesti i dijabetesa, a reklame za brzu hranu i dalje animiraju prvenenstveno mlađu populaciju. Pripremila Jasmina Seferović

Default images

U brzoj hrani ima mnogo masti i šećera, a malo koristi. Visak kilograma odavno je prestao da bude samo estetski, već je i ozbiljan zdravstveni problem, praćen povišenim nivoom sećera u krvi i holeseterola.

Povišen je i krvi pritisak i vrlo često poremećen je hormonski status. Kod nas ima oko 17 odsto gojazne dece i svako treće iz te grupe ima povišen krvni pritisak.

Konačno, stistika koju je rađena u Americi, kaže da će zbog problema gojaznosti biti ugroženo ono što je medicina postigla u XX veku, produženje ljudskog života, upozorava Jagoda Jorga, profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

"Po prvi put je sada rečeno, kada su u pitanju deca i adolescenti, da je sadašnja generacija dvadesetogodišnjaka u Americi, generacija koja će po prvi put od kada se prati dužina ljudskog veka, živeti kraće od svojih roditelja", kaže Jagoda Jorga.

Koliko ono što jedemo i pijemo "s nogu" šteti organizmu, pokazalo je i istraživanje rađeno godinu dana u Engleskoj. Naime, pokazalo se bi rezultati po zdravlje dece mogli biti mnogo bolji, ukoliko bi ona samo smanjila unos gaziranih pića na jednu čašu dnevno, umesto dve konzerve koliko su pili u proseku.

"To će dovesti do tako pozitivnog efekrta da će se u toj grupi dece smanjiti pojava gojaznosti za jedan posto, dok će u grupi koja je nastavila da se jedanko hrani to porasti za sedam ipo odsto", kaže Jorga.

Ona smatra da bi država subvencijama i poreskom politikom morala da stimuliše razvoj zdrave prehrambene industrije. Svetska zdravstvena organizacija već je zatražila da proizvođači brze hrane ne animiraju direktno decu, a zvaničnici u Briselu od njih traže i da bolje obeleže korišćene sastojke.

Situacija u zemljama u regionu nešto je drugacija. Reklame za brzu hranu prvenstveno targetiraju mlađu populaciju, o tome se u javnosti malo govori ali preteća statstika kaže da bi ovde zbog nepravilnog načina ishrane do skraćenja životnog veka moglo da dođe za 15 do 20 godina.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: