"Drljević nije bio nacista"

Crnogorski istoričari tvrde da novu crnogorsku himnu "Oj, svijetla majska zoro" nije napisao Sekula Drljević.

Takođe, kažu Radoje Pajović i Danilo Radojević, i pored saradnje sa okupatorom, Drljević nije bio nacista. Pajović i Radojević su u izjavama agenciji Beta objasnili da je tekst crnogorske himne mešavina starije narodne pesme i stihova koje je napisao Drljević.

Sam Drljević napisao je samo poslednju strofu te pesme, rekao je Pajović Beti. To su stihovi: "Rijeka će naših vali, uskačucći u dva mora, glas nositi okeanu da je vječna Crna Gora". Svi drugi stihovi u toj pesmi su narodni koji su nastali ranije nego što je Drljević napisao pomenutu strofu, objasnio je Pajović.

Radojević navodi da je Drljević pjesmu "Oj, svijetla majska zoro" objavio 1932. ili 1933. godine, u vreme kada se, kao federalista po političkom opredeljenju, borio protiv ondašnjeg unitarizma monarhističke Jugoslavije i za suverenu Crnu Goru. "Drljević je, u tom opredeljenju, samo izabrao pogrešnog saveznika", naveo je Radojević, potvrdivši da je Drljević, u toku Drugog svetskog rata, sarađivao sa okupatorom.

Pajović je naveo da je pesma "Oj, svijetla majska zoro" objavljena u i u knjizi Sekule Drljevića "Balkanski sukobi", koja je 1944. godine izašla u Zagrebu. Definišući političko-ideološki profil Drljevića, ovaj istoričar, koji je o njemu pisao u svojoj doktorskoj disertaciji, kaže da je Drljević često menjao politička opredeljenja.

Drljević je bio jedan od ujedinitelja uoči stvaranja posle Prvog svetskog rata Države Srba, Hrvata i Slovenaca, a kada se razočarao u taj projekat, postao je federalista, boreći se za državno osamostaljivanje Crne Gore, navodi Pajović.

On je podsetio da je Drljević sarađivao sa hrvatskim političkim prvakom između dva svetska rata Vlatko Mačekom, a u Drugom svetskom ratu je sarađivao sa okupatorom. "Drljević, međutim, nije nacista", tvrdi Pajović. On kaže da Drljević, takođe, nije autor Deklaracije o uspostavljanju nezavisne Crne Gore koja je obnarodovana 12. jula 1941. godine na Cetinju, u uslovima italijanske okupacije, iako je na tadašnjem Petrovdanskom saboru održao govor. Ta deklaracija je nametnuta iz Rima, izričit je Pajović.

Oni navode nekoliko sličnih primjera, pisca Bore Stankovića koji je sarađivao sa austrougarskim okupatorom u Prvom svetskom ratu, a što ne osporava njegovu književnu vrednost, zatim Miloša Crnjanskog, Dragišu Vasića, Milana Nedića i druge.