Velika debata, koja je u toku u Francuskoj, povodom vidljivog nošenja verskih obeležja, kao što je muslimanska marama, podstakla je mnoge viđenije Francuze da se zamisle gde su zapravo pogrešili u višedecenijskim nastojanjima integrisanja muslimana u sistem francuskih laičkih institucija. Raspravu koja je "zapalila Francusku" - "za" ili "protiv" marame u državnim školama - presekao je sam predsednik Žak Širak, kada je u prošlu sredu zabranio "sve očigledne verske simbole", bilo da je reč o islamskoj marami, jevrejskim kapicama ili velikim hrišćanskim krstovima u državnim institucijama. Širak je pozvao na "okupljanje Francuza bez obzira na korene i uverenja" radi "stvaranja borbenog fronta" za jednakost šansi u gradskim četvrtima, koje predstavljaju "geta nehumanog urbanizma".
Zauzvrat, u Parizu, Strazburu i Avinjonu muslimansko stanovništvo je demonstriralo u subotu i nedelju - u prilog nošenja marama. U Parizu je, prema podacima policije, mirno prodefilovalo tri hiljade žena, većinom s tradicionalnim maramama, dok su muškarci čuvali red.
Verski simboli u školama protivni su francuskom Ustavu koji jasno razdvaja crkvu i državu. Muslimani smatraju da zabrana predstavlja "diskriminaciju", dok Francuzi u maramama gledaju represiju prema ženama uopšte, s obzirom da su one za njih proizvod islamskog fundamentalizma.
U Francuskoj živi najveća muslimanska zajednica u Evropi koja broji između četiri i pet miliona ljudi i najveća jevrejska zajednica od oko 700.000 lica.Većina analitičara smatra da je svojevrstan izazov za Francusku integrisanje ljudi različitih kultura, pa se stoga očekuje izrada preciznog programa za borbu protiv diskriminacije i očigledne socijalne nejednakosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare