Ponedeljak, 22.12.2003.

11:20

Dogodilo se na današnji dan, 22. decembar

Izvor: Beta

Default images
640. Saraceni zauzeli Aleksandriju, dve godine po početku invazije na Egipat.

1639. Rođen francuski pesnik i dramski pisac Žan Rasin, istaknut predstavnik klasicizma koji je do savršenstva doveo francusku tragediju. Od 1667. bio dvorski istoriograf Luja XIV.

1666. Umro italijanski slikar Gverčino, pripadnik bolonjske slikarske škole, vodeći barokni majstor.

1790. Ruske trupe pod komandom Aleksandra Suvorova od Turaka preuzele grad Ismail, važnu luku u delti Dunava.

1858. Rođen Đakomo Pučini, uz Verdija najznačajniji italijanski operski kompozitor. Operom "Boemi" stvorio prototip italijanske opere lirsko-sentimentalnog, građanskog karaktera s kraja XIX veka.

1880. Umrla engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana.

1894. Francuski artiljerijski kapetan Alfred Drajfus osuđen na doživotnu robiju na osnovu lažne optužbe da je Nemcima prodavao vojne tajne i poslat u zatvor na Đavolska ostrva u Francuskoj Gijani. Pod pritiskom javnog mnjenja rehabilitovan 1906.

1917. U Brest-Litovsku u Prvom svetskom ratu počeli mirovni pregovori sila Osovine i nove ruske vlade uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Sile Antante nisu prihvatile poziv Rusije da učestvuju u tim pregovorima, koji su završeni u martu 1918. potpisivanjem veoma nepovoljnog mirovnog ugovora za Rusiju.

1941. U mestu Rudo u Bosni i Hercegovini u Drugom svetskom ratu osnovana Prva proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Posle rata taj datum slavljen kao Dan Jugoslovenske narodne armije.

1942. Američki bombarderi napali glavni grad Burme Rangun, koji su u Drugom svetskom ratu okupirali Japanci.

1956. Poslednji britanski i francuski vojnici napustili egipatski lučki grad Port Said po završetku Sueckog rata.

1968. Severna Koreja psole 11 meseci zarobljeništva oslobodila 82 člana posade američkog špijunskog broda "Pueblo".

1969. Umro američki filmski režiser austrijskog porekla Džozef fon Šternberg, poznat po filmu "Plavi anđeo" u kom je svetsku slavu stekla glumica Marlen Ditrih.

1975. Posle 20-časovne opsade sedišta OPEK u Beču palestinski teroristi s taocima odleteli avionom, koji im je ustupila austrijska vlada, u pravcu Bliskog Istoka.

1979. Umro američki filmski producent Deril Frensis Zanuk, osnivač filmske kompanije "Tventi senčeri foks" i producent niza značajnih filmova.

1988. Južna Afrika, Kuba i Angola potpisale u Ujedinjenim nacijama sporazum kojim je Namibija, poslednja kolonija u Africi, dobila nezavisnost. Ta bivša nemačka kolonija od Prvog svetskog rata bila pod upravom Južne Afrike.

1989. Umro irski pisac Semjuel Beket, uz Joneska i Ženea najznačajniji predstavnik "teatra apsurda". Njegove drame, sinteza pesimizma, apsurda i nihilizma, izvršile ogroman uticaj na razvoj modernog evropskog pozorišnog izraza. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969.

1989. U strahu od pobunjenog naroda predsednik Rumunije Nikolae Čaušesku sa suprugom Elenom helikopterom pobegao iz Bukurešta, čime je okončana njegova 24-godišnja diktatorska vladavina. Bračni par uhvaćen i tri dana kasnije streljan u mestu Trgovište.

1990. Lider sindikalnog pokreta "Solidarnost" Leh Valensa preuzeo, posle izborne pobede, dužnost predsednika Poljske.

1990. Sabor Hrvatske usvojio nov Ustav kojim je Republika Hrvatska proglašena "nacionalnom državom hrvatskog naroda".

1993. Južnoafrički parlament sastavljen od belaca okončao eru aparthejda, izglasavši većinom od 237 prema 45 prelazni Ustav zemlje, što je omogućilo održavanje prvih sverasnih izbora u Južnoj Africi.

1993. Alina Fernandes Revuelta, kćerka kubanskog predsednika Fidela Kastra, napustila Kubu i dobila politički azil u SAD.

1993. Umro jugoslovenski pisac i likovni kritičar Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću "Nolit" i uređivao književno-politički časopis "Nova literatura".

1994. Italijanski premijer Silvio Berluskoni, zbog optužbi za korupciju, podneo ostavku sedam meseci pošto je došao na čelo koalicione konzervativne vlade.

1996. Gerilci peruanskog levičarskog pokreta "Tupak Amaru" "božićnjim gestom" oslobodili 225 talaca u japanskoj ambasadi u Limi, a zadržali njih 140.

2000. Svetska zdravstvena organizacija upozorila na mogućnost širenja bolesti "ludih krava" van Evrope. Bolest otkrivena 1986. u Velikoj Britaniji.

2002. Na neuspelim predsedničkim izborima u Crnoj Gori preko 80 odsto glasova osvojio kandidat Demokratske partije socijalista Filip Vujanović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: