Petak, 28.10.2005.

12:03

Svaki tajkun ima svoje poslanike

- Biznismeni retko ulaze u politiku direktno, ali žele politički uticaj da bi zaštitili kapital i sprečili donošenje zakona koji će ugroziti njihovo bogatstvo. U parlamentu imate grupu koja grčevito vuče nazad, vidite ko i kako daje predloge i ko kako glasa. Iza njih stoje biznismeni. Mi znamo ko su, ali, mnogi uživaju imunitet. Dovoljno je da se pozovu na imunitet i u obavezi smo da prestanemo sa svakom aktivnošću. To je ustavna kategorija. Ne možemo protiv toga - kaže za „Blic“ pukovnik Josip Bogić, načelnik Odeljenja za suzbijanje finansijskog organizovanog kriminala.

Autor: Tanja Nikolić Đaković

Default images

- Biznismeni retko ulaze u politiku direktno, ali žele politički uticaj da bi zaštitili kapital i sprečili donošenje zakona koji će ugroziti njihovo bogatstvo. U parlamentu imate grupu koja grčevito vuče nazad, vidite ko i kako daje predloge i ko kako glasa. Iza njih stoje biznismeni. Mi znamo ko su, ali, mnogi uživaju imunitet. Dovoljno je da se pozovu na imunitet i u obavezi smo da prestanemo sa svakom aktivnošću. To je ustavna kategorija. Ne možemo protiv toga - kaže za „Blic“ pukovnik Josip Bogić, načelnik Odeljenja za suzbijanje finansijskog organizovanog kriminala. Koliko najduže može da traje neka vaša istraga?

- Imamo slučajeve koje istražujemo već četiri godine. Ko je među njima? Cepter, Karić, Mišković, Hamović, Lazarević? Da li su pod vašom istragom ljudi sa spiska najmoćnijih u Srbiji?

- Vršimo provere, međutim Zakon o sprečavanju pranja novca je donet 2002. godine. Sve kriminalne radnje pranja novca, uslovno rečeno, koje su se desile pre toga, ne sankcionišu se. Hoćete da kažete, ko se oprao do 2002. godine, aboliran je?

- Nažalost, zakon je donet i svi koji su izvršili krivična dela pranja novca do 2002. ne podležu odgovornosti. Većina novca stečenog poslednjih 15 godina je iz društvene svojine. Još 1989. godine prešli smo na tržišni sistem privređivanja, a nismo doneli adekvatne zakone. Gde je najdublje prodro organizovani finansijski kriminal?

- U privatizaciju. Kroz nju se u legalne tokove ubacuje prljav novac, otet od državnih i društvenih preduzeća. Taj novac je bio prebačen u inostranstvo i kroz privatizaciju se vraća u zemlju. Šta činite da to zaustavite?

- Šta radimo?! Moje odeljenje ima svega dvadesetak ljudi koji rade na suzbijanju finansijskog organizovanog kriminala u čitavoj Srbiji. Kako možemo da damo adekvatan odgovor?! Problem privatizacije ne mo-žemo da rešimo. To treba da se uradi kroz zakonska rešenja. Dok se to ne učini, običan kriminalac će za krađu mobilnog biti drastično kažnjen, a svi oni koji su na najperfidniji način prelili novac iz društvene svojine u svoje džepove dobiće ukor razrednog starešine.

Koliko firmi je kupljeno prljavim novcem?

- Znamo samo da je dosta tog prljavog novca stiglo iz inostranstva preko raznih privatnih firmi, pod prividom da su strani giganti. Kada se malo zaviri u strukturu vlasništva vidi se da iza njih stoje naši ljudi. Ko stoji iza firme „Salford“?

- Ne znam. To je investicioni fond, što je problem i za nas i za pravosuđe. Postoji advokatska kancelarija u toj zemlji iz koje dolaze pare, a sve drugo je tajna. Pranje novca, uz važeći zakon, UBPOK teško može da dokaže kao krivično delo. Pare se najčešće deponuju u inostranstvu, a da bismo krenuli sa istragom u stranoj zemlji, najmanje što nam je potrebno jeste zahtev istražnog sudije. Da biste to dobili, morate imati dokaze. Kako do dokaza, kada nemate zahtev sudije za traženje dokumenata od strane države?! Blokirani ste na početku. U jeku afere „Knjaz Miloš“, kod vas su bili i Labus i Dinkić. Bili su na saslušanju, ili su vam davali instrukcije?

- Ne, ne, ne. Ako saznate da meni neko daje instrukcije, vi to slobodno objavite. Ali to sigurno neće da se desi. Govorim o nečemu drugom. Ko je smeo Čedu Jovanovića ili Mihajlovića da pozove na informativni razgovor?! Ma, leteo bi sa tog položaja! Insistirao sam, kada smo dobili slučaj, da se svi akteri saslušaju, i tako je i bilo. Da li ste konačno zatvorili slučaj „Knjaz Miloš“?

- Mi smo policijski deo uradili. Stvar je kod pravosuđa. Koliko vaših prijava ima sudski epilog?

- Od podnetih krivičnih prijava MUP-a, svega 16 odsto završi sa sudskom presudom. Od tih 16 odsto, 50 odsto su uslovne kazne. Za korupciju imate kazne od šest meseci do 15 godina, ali retko pamtim slučajeve gde su izrečene. Imenujte krivca?

- Sudstvo i delimično zakonodavac. Ima li među političarima aktera finansijskog organizovanog kriminala?

- Ima ih iz sveta politike, pravosuđa... bivših direktora, stečajnih upravnika, veštaka! Ko su oni?

- Ne bih o imenima! Da li ste ispitivali odakle novac Hamoviću i Lazareviću?

- Nismo, ali su bili predmet provere. Nigde država nije na tako brutalan način opljačkana, od onih koji danas upravljaju iz senke? Recite nam ko su.

- Prljave pare ne ulažu se direktno, već se šetaju preko raznih računa, raznih imena, da bi se pravi vlasnik sakrio. Operativno saznajemo ko su, ali druga je stvar s čim možete ići na sud. I, koga da izvedemo na sud?! Ti biznismeni se kriju iza mnogih sitnih igrača, plate ih dobro, i teško je kroz sudski postupak doći do njih. Isto je i u drugim zemljama. Vidite koliko su novca ruski novobogataša izneli iz zemlje. U Češkoj su mnogi koji su kupovali preduzeća na početku tranzicije, završili u zatvoru. Kod nas još niko. I, Česi nisu imali taj zakon iz 2002. koji ih abolira?

- Mi smo još uvek na početku tranzicije... Hoćete reći, mogu još da nas pljačkaju?

- Ne, kažem da treba da se donese zaštitni sistemski mehanizam.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: