Ponedeljak, 22.08.2005.

09:22

Penzije i za prostitutke

Udruženje vlasnika srpskih noćnih klubova prikupilo je 27.000 potpisa kojima se traži legalizacija prostitucije. Peticija je pre mesec i po dana, kako tvrde, upućena Skupštini Srbije, ali tamo nije stigla i još nema reakcija. Ipak, predsednik Udruženja 160 klubova Slavoljub Veljković ne deluje zabrinuto i za „Blic“ otkriva da će „sve biti rešeno u februaru“, a prostitucija legalizovana u Skupštini Srbije. Veljković tvrdi da su mu neki političari „sa kojima je dobar“ tako rekli.

Default images

Udruženje vlasnika srpskih noćnih klubova prikupilo je 27.000 potpisa kojima se traži legalizacija prostitucije. Peticija je pre mesec i po dana, kako tvrde, upućena Skupštini Srbije, ali tamo nije stigla i još nema reakcija. Ipak, predsednik Udruženja 160 klubova Slavoljub Veljković ne deluje zabrinuto i za „Blic“ otkriva da će „sve biti rešeno u februaru“, a prostitucija legalizovana u Skupštini Srbije. Veljković tvrdi da su mu neki političari „sa kojima je dobar“ tako rekli.

- Želimo da poslujemo kao i svako drugo preduzeće i plaćamo porez. Želimo da država ima uvid u to područje rada a da osobe koje se bave prostitucijom imaju pravo na socijalno i penziono osiguranje, da nadležne službe kontrolišu njihovo zdravlje. Prema našim podacima, u Srbiji se tim poslom bavi više od 7.000 žena. Sadašnje stanje je neodrživo. Policija stalno šalje racije, devojke su u stresu i uplašene, a definitivno su raspoložene da se time bave. Ne možete ih sad terati da budu čistačice, kad ovaj posao znaju dobro - kaže Veljković, vlasnik noćnog kluba „Karibi“ u Paraćinu.

Prostitucija je legalizovana u Holandiji i Nemačkoj, koje stalno ističu dobra iskustva nakon više od dvadeset godina njenog uvođenja pod kontrolu države, a u većini evropskih država je dekriminalizovana. Prednosti legalizacije uglavnom se svode na mogućnost da se smanji kriminal, zloupotreba žena, polne bolesti, ali i da se naplati porez na promet od čega značajnu korist ima državna kasa.

U Srbiji se do sada o legalizaciji prostitucije nije ozbiljno razgovaralo. Predstavnici stručne javnosti većinom podržavaju taj korak, ali upozoravaju da bi, bez adekvatne medijske pripreme javnosti, pokušaj da se prodaja seksualnih usluga prizna za biznis kao i svaki drugi mogao da naiđe na negativan odjek. S druge strane, predstavnici pojedinih nevladinih organizacija, koje se zalažu za ravnopravnost polova, protive se legalizaciji i traže dekriminalizaciju po švedskom modelu, koja bi zaštitila žene koje se svojevoljno bave prostitucijom, ali bi onemogućila makroima da postanu „ugledni biznismeni“.

- Nema nijednog argumenta koji bi govorio protiv legalizacije. Verovatno bi se time sprečili mnogi vidovi kriminala. Prostitucija postoji, pred tom činjenicom ne treba zatvarati oči a, ako se legalizuje, bolje bismo sagledali njene razmere. U domaći zakon o legalizaciji trebalo bi uneti evropska rešenja, ali i odredbe koje su prilagođene domaćim specifičnostima - kaže za „Blic“ Jovan Ćirić iz Instituta za uporedno pravo koji ne isključuje mogućnost da bi za početak bilo dobro i samo zaustaviti krivični progon prostitutki.

Peticiju za legalizaciju prostitucije sa impozantnim brojem potpisa potpisale su i žene koje zarađuju prodajući seksualne usluge. Međutim, Snežana Lakićević-Stojačić, poslanica DS u Skupštini Srbije i vojvođanski sekretar za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova, upozorava da je veliko pitanje da li su one svojevoljno potpisale peticiju.

- Uverena sam da dobrovoljna prostitucija postoji u veoma malom segmentu, kao i da se seksualno izrabljivanje žena ne može rešiti legalizacijom prostitucije. Ova inicijativa potiče od makroa i samo bi njima donela korist i omogućila im da postanu legalni biznismeni kao i svaki drugi. Smatram da je jako dobro da se ovo pitanje pokrene u javnosti, ali se zalažem za švedski model dekriminalizacije, odnosno da se krivično ne goni osoba koja se bavi prostitucijom, nego svodnici i klijenti. Kad žene kod nas steknu ekonomsku ravnopravnost i kada im se omogući slobodan izbor, tada se može razgovarati o legalizaciji prostitucije - kaže za „Blic“ Lakićević-Stojačić.

Aktivistkinje koje se zalažu za ravnopravnost polova nisu decidno protiv legalizacije prostitucije, ako ona podrazumeva mogućnost da se žene dobrovoljno i na način koje same izaberu bave tim biznisom i ostvare pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje i penziju. Smatraju da, pre same legalizacije, treba ispitati kakav bi to uticaj imalo na položaj osoba koje se bave prostitucijom, kao i odgovoriti na pitanje da li će legalizacijom veća prava dobiti druge osobe u lancu biznisa koji je skoro uvek povezan sa organizovanim kriminalom i seks-trafikingom

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: