Petak, 11.03.2005.

12:04

Ko se boji fajla još

Autor: M. Bozokin

Default images

Otvaranje policijskih i vojnih dosijea ponovo je u žiži interesovanja domaće javnosti. Ova tema opet je u prvi plan je izbila posle "«okruglog stola"» o otvaranju dosijea, koji je nedavno u organizaciji OEBS-a održan u Beogradu. Uz to, u Srpskom pokretu obnove tvrde da je ta stranka podnela Skupštini Srbije na usvajanje po hitnom postupku predlog zakona o otvaranju dosijea. Podsetimo, Srbija i Crna Gora su jedna od retkih država iz bivšeg komunističkog režima koja još nema zakon o otvaranju dosijea.

Policija, ali i vojna služba bezbednosti, u vreme ranijih nedemokratskih režima prikupljali su veliki broj najrazličitijih podataka o građanima i njihovim raznim asocijacijama, naročito o onima koje je smatrala protivnicima ili potencijalnim neprijateljima aktuelne vlasti. Policija i KOS, kao moćne poluge vlasti, formirala su od tih podataka van svake kontrole javnosti, veliki broj dosijea.

Oko 400 hiljada tajni

Zbog te tajnosti, danas niko u Srbiji ne zna tačno koliko ima dosijea, a u nedostatku te prave informacije operiše se pretpostavkama. Tako je Centar za antiratnu akciju, na osnovu svog istraživanja ekspertske grupe na čelu sa Bogoljubom Milosavljevićem, došao do neverovatnog podatka o postojanju oko 400.000 tajnih dosijea! Međutim, Ivan Andrić iz Građanskog saveza Srbije je prošlog decembra izjavio da je, prema saznanjima te stranke, u proteklih 50 godina u Srbiji napisano između 50.000 i 100.000 dosijea.

- Pored policijske Službe državne bezbednosti, dosijee su vodile i vojne službe bezbednosti. Prema našim saznanjima, broj dosijea koje imaju vojne službe bezbednosti je mnogo veći od policijskih. Naime, svi mladići koji su išli u vojsku, a pogotovo u škole rezervnih oficira, imaju svoj dosije i to treba staviti javnosti na uvid – veli Andrić.

Načelnik sektora za bezbednost i obaveštajne poslove Ministarstva odbrane SCG general Milan Zarić ističe da je vojska zainteresovana da se pitanje otvaranja dosijea reši na najbolji način. On smatra da bi trebalo naći balans između zaštite ljudskih prava i zaštite vitalnih nacionalnih interesa. General Zarić naglašava da je otvaranje dosijea vojnih službi bezbednosti delikatno pitanje.

Uvid „na parče”

- Neopreznim potezima moglo bi doći do «provale» saradničke mreže, a ishitreno odelodanjivanje dokumenata vojnih službi moglo bi da izazove štetne posledice po državu – naglasio je Zarić.
I direktor Bezbednosno-informativne agencije Rade Bulatović veli da je ta služba, naslednica srpske tajne policije, najdirektnije zainteresovana za rešavanje tog pitanja, imajući u vidu činjenicu da u arhivama čuva deo dosijea i da od načina rešavanja tog problema zavisi buduće obavljanje poslova te agencije. On je dodao da se BIA zalaže za zakonsko rešenje koje bi se zasnivalo na principu poštovanja prava čoveka, obezbeđenja zaštite bezbednosti Srbije i njenih interesa u međunarodnim odnosima. Uprkos jasnom opredeljenju nove vlasti od oktobra 2000. godine, otvaranje dosijea srpske tajne policije i vojne službe bezbednosti još nije zakonski regulisano. Taj «prazan prostor» iskoristile su neke stranke i pojedine nevladine organizacije da ponude svoje viđenje za rešenje ovog veoma osetljivog pitanja. Prvu organizovanu kampanju za otvaranje arhiva bezbednosnih službi pokrenuo je u decembru 2000. godine Komitet pravnika za ljudska prava. DOS se, nakon toga, a pod pritiskom javnosti, odlučio za parcijalno rešenje, pa je Vlada Srbije sredinom maja 2002. donela Uredbu o skidanju oznake poverljivosti sa dosijea, čiji je naziv samo nekoliko dana kasnije promenjen u Uredbu o stavljanju na uvid određenih dosijea vođenih o građanima Srbije. Iz MUP-a je kasnije saopšteno da je, na osnovu ove uredbe, uvid u dosijea tražilo blizu 8.000 građana, ali da je ustanovljeno da samo njih 413 ima dosije u DB.

Ova uredba, međutim, nije bila dugog veka, jer ju je već u junu 2002. Ustavni sud Srbije ukinuo, ocenivši je kao neustavnu. To su predstavnici nevladinih organizacija kao i zagovornici temeljnog reformisanja tajnih službi dočekali sa zadovoljstvom, očekujući da će to podstaći vlast da ovu problematiku uredi zakonom. Ali, zakon o otvaranju dosijea tajnih službi bezbednosti vojske i policije ipak nije donet do danas.

Predlog SPO

U nastojanju da se problematika otvaranja dosijea zakonski reši, grupa novosadskih pravnika, kojom je rukovodio prof. dr Ištvan Feješ, a u kojoj su bili i Vladimir Beljanski, Đorđe Ostojić i Margita Bernat iz neladine organizacije "«Forum juris"» ponudila je 2003. model zakona o dosijeima SDB. Projekat je urađen uz podršku Evropske komisije i u saradnji sa Institutom za uporedno i krivično pravo Univerziteta u Firenci. Pravnici "«Forum jurisa"» u svom predlogu zalagali su se da se otvore dosijei vođeni od 29. novembra 1943, dana osnivanja bivše SFRJ. Predloženo je, takođe, osnivanje agencije za čuvanje dosijea SDB-a, dok bi pravo na uvid u dosijee bilo deset godina od dana stupanja na snagu zakona.

I SPO je početkom decembra 2004. predstavio Predlog zakona o otvaranju dosijea svih tajnih službi bezbednosti od 13. maja 1944. do danas. Predstavljajući tada predlog zakona, Vuk Drašković je kazao da su autori predloženog dokumenta pravni eksperti Srbije, a da su pri njegovoj izradi korišćena mnoga strana iskustva, pre svega, rešenja iz Češke, bivše Istočne Nemačke, Rumunije, Bugarske i Makedonije.

Doušnici i ostali

- Veoma je važno da zakon građanina, koji je bio uhođen i žrtva i meta službi bezbednosti, stavlja u poziciju suverenog vlasnika svog dosijea, pa je na građaninu da odluči šta će biti s dosijeom: da li će ga uzeti ili će narediti da on bude uništen u njegovom prisustvu – rekao je Drašković.

U julu prošle godine i DHSS je predstavio svoj predlog, kojim je takođe predviđeno osnivanje nacionalne agencije koja će se baviti dosijeima DB i službi koje su joj prethodile. U tekstu je bilo predloženo da licima o kojima su vođeni dosijei, kao i njihovim srodnicima, bude omogućen uvid u njih, s tim da bi pod određenim uslovima to mogla da učine i treća lica. Predlog DHSS-a načelno je naišao na odobravanje stručne i političke javnosti, ali je izazvao strahovanja da će taj postupak biti selektivan i nedovoljno javan.

Iako u SPO-u insistiraju na hitno usvajanje njihovog predloga zakona i najavljuju da bi taj akt mogao biti donet već u aprilu ili maju, upućeniji su pre skloni zaključku da takvog zakona još neće biti brzo u Srbiji. Odugovlačenje sa donošenjem zakona o otvaranju vojno-policijskih dosijea u pojedinim krugovima tumači se ocenom da među aktuelnim političarima ima i onih kojima nije u interesu da se do dogodi. Na to upućuje i svojevremena izjava lidera DHSS- a i bivšeg ministra pravde u Vladi Srbije Vladana Batića da je «bilo puno doušnika DB-a i među visokim državnim funkcionerima i njihovim najbližim srodnicima».

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: