Žalbeno veće Haškog tribunala osudilo je bosanskog Srbina Milorada Krnojelca, bivšeg upravnika KP doma u Foči, u kome su tokom rata u Bosni i Hercegovini pritvarani Muslimani i Hrvati, na petnaest godina zatvora, javlja dopisnik RTV B92 iz Haga Ljubica Gojgić. Tom odlukom Žalbeno veće poništilo je prvostepenu presudu Krnojelcu i udvostručilo dužinu kazne zatvora za optuženog. Žalbeno veće odbilo je svih pet osnova za žalbu koje je uložila Odbrana i prihvatilo šest od sedam osnova za žalbu koje je podnelo Tužilaštvo.
Suština presude Žalbenog veća jeste ocena da je uloga i odgovornost Krnojelca u zločinima koji su se dogodili u KP dom u Foči bila značajno veća od ocene koju je o njoj dalo sudsko veće australijskog sudije Dejvida Hanta. Žalbeno veće proglasilo je Krnojelca krivim za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, odnosno za saizvršilaštvo u zločinu progona nesrpskog stanovništva na rasnoj, verskoj i političkoj osnovi. Žalbeno veće ocenilo je da je Krnojelac bio saizvršilac, a ne samo pomagač u nezakonitom zatvaranju civila, nehumanim delima protiv pritvorenika, u okrutnom postupanju u KP domu u Foči, kome su po diskriminatorskom kriterijumu bili izloženi samo pritvorenici koji nisu bili Srbi.
Sudije Žalbenog veća proširile su i odgovornost Krnojelca proglasivši ga saučesnikom u zločinima proterivanja, deportacije i prisiljavanja na rad, što su optužbe od kojih je prvostepenom presudom bio oslobođen. Žalbeno veće ocenilo je da je u prvostepenom postupku načinjena greška kada je Krnojelac oslobođen odgovornosti za mučenja i ubistva pa je i tu odluku preinačilo na štetu optuženog.
Konačno Krnojelcu je izrečena kazna od petnaest godina zatvora što je duplo više od prvostepene presude kojom je bio osuđen na 7,5 godina. Zanimljivo je da je kazna koju je izreklo petočlano Žalbeno veće kojim je predsedavao Francuz Klod Žorda stroža i od kazne koju je za Krnojelca u prvostepenom postupku tražilo Tužilaštvo, koje je zahtevalo da on bude osuđen na 12 godina zatvora.
Milorad Krnojelac, nekada učitelj u Foči i rezervni kapetan JNA bio je, kako se navodi u optužnici, komandant u KP domu u Foči, nekada jednom od najvećih zatvora u SFRJ koji je početkom rata pretvoren u pritvor u kome su u "bednim uslovima najčešće bez ikakvog osnova" držani Hrvati i Muslimani. Optužnica protiv Krnojelca podignuta je u junu 1997. godine. Uhapsili su ga pripadnici SFOR-a 15. juna 1998 godine od kada se i nalazi u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare