"Novi treći put": Zašto svaki političar danas glumi Ruzvelta
Kada je američki predsednik Frenklin Delano Ruzvelt preminuo u aprilu 1945, njegovo telo u kovčegu je vozom obišlo brojne krajeve Sjedinjenih Američkih Država.
U pitanju je bio vid ukazivanja časti proslavljenom nacionalnom lideru. Postoji čuvena anegdota iz tog perioda, kada su novinari pitali jednog od građana koji je plakao sa šeširom u ruci pored spomenutog voza. Na pitanje da li plače jer je poznavao predsednika Ruzvelta, on je odgovorio: "Nisam poznavao predsednika Ruzvelta, ali je on poznavao mene".
Za vreme svoja tri mandata ovaj američki predsednik uspeo je da svoju državu vodi kroz teške okolnosti Velike depresije u ekonomskoj sferi, ali i najvećeg globalnog ratnog sukoba ikada, Drugog svetskog rata. U svojoj retorici i politici uspeo je da se uspešno obraća „malom čoveku", radničkoj klasi, nepogrešivo adresirajući strahove i brige prosečnog građanina. Njegov ekonomski program državne intervencije, Nju dil (New Deal), ostao je zapisan kao transformativan i sa posledicama još nekoliko dekada nakon njegove smrti, piše "Novi treći put".
U današnjem takođe kriznom vremenu, većina zapadnih lidera pokušava da kopira ovog čuvenog američkog predsednika retorski, ali i sa svojim političkim predlozima. Nadajući se uspehu i većem razumevanju od svojih građana, čak se mogu čuti ponovljene određene fraze još iz vremena Nju dila. Ima li u ovome realnog utemeljenja i želje za transformacijom ekonomije ili se radi o praznoj retorici?
Promena političke retorike
Kada je pandemija kovida 19 nastupila i postala priznata kao objektivna globalna pretnja, njeni uticaji su naravno imali i posledica na politiku i način komunikacije različitih vlada. Sve vlade pristupile su velikim finansijskim paketima pomoći privredi kao alatu za ublažavanje posledica ekonomske krize. Ekonomskom intervencionizmu kao rešenju pristupila je i Evropska unija, i njene države članice, kao i Kanada i Sjedinjene Američke države, koje u prethodnih 40ak godina nisu bile sklone ovim merama javne potrošnje.
Opravdanje za vanredno visoku potrošnju vlada je bilo jasno i gotovo identično svuda. Virus je u retorici političara predstavljen kao spoljna pretnja, celokupna borba protiv virusa praktično kao ratno stanje, njihovi veliki programi potrošnje kao ekonomski spas za građane pogođene posledicama pandemijskih mera, a vakcine kao spas od virusa. Logično, u tom narativu lideri se suptilno nameću kao nacionalni spasioci.
Na ovaj način gotovo svi zapadni političari pokušali su da rekreiraju sa jedne strane ruzveltovsku ohrabrujuću ratnu retoriku vanrednog stanja i jedinstva, a sa druge strane ruzveltovsku retoriku o transformaciji ekonomije tako da nakon pandemije više služi običnom građaninu, a manje najbogatijima. Tome su pristupili političari koji su već bili bliži ovim levim politikama, ali i oni koji su tradicionalno bili bliži protržišnim i ekonomski liberalnim politikama. Naravno, postavalja se pitanje šta je od ovoga samo politički PR, a gde zaista postoji želja za promenama u ekonomskom sistemu.
Pokušaj ruzveltovskog zaokreta
Kada je Frenklin Delano Ruzvelt pokrenuo svoj Nju dil program od 1933. do 1939, on je predstavljao promenu ekonomske paradigme. Država je imala sve više uticaja u privredi, a uvedeni su i prvi socijalni programi. Sledeći predsednici nastavili su ovo nasleđe, uključujući u njih i program "Veliko društvo“ demokrate Lindona Džonsona koji je uveo prve državne zdravstvene programe. Čak i republikanski predsednici, poput Dvajta Ajzenhauera nisu odustajali od ovog vida vođenja ekonomije, te je u mandatu spomenutog republikanca poreska stopa za najbogatije bila rekordno visoka. Na temelje koje je Ruzvelt postavio naslednici su zidali dalje, te su tek kriza energenata 1970-ih i dolazak Ronalda Regana promenili ekonomsku paradigmu ka protržišnom pristupu.
Aktuelni političari, sa druge strane, pribegli su sličnim alatima i frazama, koristeći u svojim govorima tvrdnju da je sadašnja kriza dobra prilika da se kroz državne programe ne samo obnovi srušena ekonomija, već da se ponovo sazida tako da bude bolja. Epitet "bolje ekonomije“ podrazumeva ekonomiju koja će pružati prilike srednjoj i radničkoj klasi i koja bi trebalo da bude pravednija od one koju je korona srušila.
Svi programi aktuelnih lidera koriste ovaj obrazac. Programi demokrate Džoa Bajdena ili konzervativca Borisa Džonsona se čak isto zovu "Build Back Better“ ("Izgraditi/obnoviti bolje“). Na poslednjoj konferenciji britanskih konzervativaca u Mančesteru, ovaj slogan stajao je na gotovo svakom mestu. U kongresnom nadgornjavanja demokrata oko izglasavanja isotimenog programa predsednika Bajdena, nije se postavljalo pitanje da li je program adekvatan, već koliko će obiman biti. Na kraju je iznosio preko 1.000 milijardi dolara.
U svojoj kampanji na vanrednim izborima u Kanadi, Džastin Trudo je naglašavao svoj program potrošnje kao adut protiv konzervativaca uz slogan "Napred odmah“ i "Napred za sve“. Na evropskom kontinentu, nova Nemačka vlada svoj opširni program na isti način predstavlja javnosti. Nova vladajuća "semafor koalicija“ svoju agendu predstavlja kao priliku za transformaciju Nemačke u sferi poboljšanja standarda srednje klase i radnika, brze ekološke transformacije, investiranja u infrastrukturu i digitalizaciju. Na taj način, bi po retorici nove vlasti, Nemačka iz korona krize kroz novi program izašla kao potpuno obnovljena i drugačija (bolja).
Politički PR ili vizionarstvo?
Ukoliko se analiziraju aktuelni programi različitih političara kao vid izlaza iz pandemijske krize i transformacije ekonomije, trebalo bi imati nekoliko rezervi. Sa jedne strane, pojedini programi zaista imaju za cilj da reformišu ekonomije navedenih država. Američki predsednik Bajden sa svojim paketom različitih predloga, uključujući i "Build back better“, zaista ima za cilj da povrati veću ulogu države u privredi. Nova Nemačka vlada dala je vrlo merljive i konkretne ciljeve koji bi takođe trebalo da adresiraju brojne zanemarivane probleme u ovoj državi, poput dostupnosti stanova ili kvaliteta infrastrukture.
Pitanje je naravno političke snage i Bajdena i "semafor koalicije“ da svoje programe sprovedu u delo. U američkom slučaju javlja se i kritika da ovakvi programi potrošnje utiču i na povećanje inflacije, koja najviše ugrožava već ugrožene slojeve stanovništva. Ekonomisti poput Lerija Sumersa tvrde da su oni uzrok inflacije, dok ekonomisti poput Pola Krugmana tvrde da su uzroci drugi.
U slučaju Kanade ili Ujedinjenog Kraljevstva mahom se radi o političkom oportunizmu. Džastin Trudo je korona krizu iskoristio kao izgovor za visoku javnu potrošnju koja je politički popularna, ali koja je uticala na ogroman rast zaduživanja. Da li je ta javna potrošnja bila transformativna? Ne naročito. U slučaju Borisa Džonsona i njegove vlade, pokušaj britanske vezije Nju dila je prilično generalan, nedovoljno detaljan i u ovom momentu deluje da ministar finansija Riši Sunak nema budžet da i te generalne ciljeve sprovede.
U ova dva slučaja se programi mogu opisati kao dobra reakcija na želje biračkog tela, ali se postavlja pitanje njihovog reformskog obima. To naravno ne znači da su programi Bajdena ili novog nemačkog kancelara Šolca isključivo vizionarski, jer se i u njima vide delovi potrošnje koji služe samo da "nahrane“ biračku bazu. Sa druge strane, i sam Ruzvelov Nju dil imao je i političke ciljeve, jer je od tadašnjih demokrata stvorio popularnu opciju koja pobeđuje izbore.
Svakako, velike transformacije ekonomije nisu procesi koji se vrše u nekoliko mandata jednog predsednika. Ruzveltova vizija svoju realizaciju je dobila tek u narednim decenijama tokom vlada Ajzenhauera ili Lindona Džonsona, kao i što je Reganova tržišna vizija realizovana u mandatima Klintona i Buša Mlađeg. Za određene programe koji kopiraju Ruzvelta bi se moglo reći da mogu imati dugoročnije posledice ekonomske transformacije, dok za druge baš i ne. Međutim, ono što ostaje sigurno je da zbog promene percepcije građana o političarima i njihovim namerama, anegdote o građanima koji plaču za predsednikom koji je "poznavao njih“ se o aktuelnoj političkoj eliti sigurno neće pričati. U toj sferi kopiranje Ruzvelta neće dati rezultate.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U sudaru kod Toronta tokom policijske potere za osumnjičenim plačkašem banke koji je bežao kolima u pogrešnom smeru autoputa 401, poginule su četiri osobe, među kojima je i jedno dete, saopštila je danas portparolka policije Ontarija.
Najmanje 48 ljudi je nastradalo, a još 84 se vode kao nestali nakon što su klizište i bujične poplave pogodile grad Mai Mahiu u centralnoj Keniji, saopštio je danas Crveni krst Kenije.
Sukob u Ukrajini mora brzo da se okonča da bi se sprečilo "nuklearno ratno ludilo", a to je moguće samo uz uspon promirovnih snaga na evropskim parlamentarnim izborima, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova u Dušanbeu Peter Sijarto.
Izraelske trupe (IDF) otvorile su vatru ranije danas na krijumčare droge u pograničnom području sa Egiptom i pogodile su nekoliko osumnjičenih, saopštila je izraelska vojska.
Martin Friman je u nedavnom intervjuu za časopis Tajms odgovorio na kritike erotskog trilera "Miller’s Girl" (Milerova devojka), u kojem je glumio uz Dženu Ortegu.
Nakon što su tokom jučerašnjeg dana francuskog glumca Žerara Depardjea odveli u policijsku stanicu u Parizu zbog dva nova slučaja navodnih seksualnih napada, zvezda je nakon ispitivanja puštena.
Pilot japanske kompanije Er Džepen bio je previše pijan da bi upravljao avionom na letu iz Dalasa za Tokio nakon što se večera sa posadom pretvorila u pijanstvo u hotelskoj sobi zbog koje je osoblje pozvalo policiju.
Konzumacija velikih količina industrijski obrađene hrane i pića, posebno ako su ove namirnice veštački zaslađene, može biti povezana sa razvojem depresije, pokazalo je novo istraživanje o ženama, piše CNN.
Farmaceutska kompanija Astrazeneka priznala je u sudskom dokumentu da njena vakcina protiv koronavirusa može da izazove retke nuspojave, uključujući krvne ugruške i smanjen broj crvenih krvnih zrnaca.
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorio je danas da vraćanje uobičajenoj ishrani posle višenedeljnog posta može dovesti do zdravstvenih problema i naglasio da bi prelazak sa posne na mrsnu hranu trebalo da bude postepen i umeren.
Zdrav način života može da nadoknadi uticaj genetike za više od 60 odsto i dodati još pet godina životnog veka, navedeno je u prvoj studiji koja je rađena o tome.
Američka pevačica Bili Ajliš najavila je novu svetsku turneju, koja počinje u Kvebek Sitiju u Kanadi 29. septembra i završava se u Dablinu 27. jula 2025.
The High Court in Zaječar has extended the custody of S.J. and D.D., suspects in the murder of the two-year-old girl Danka Ilić, for another 30 days, it was confirmed for Tanjug in that court.
According to the media, several people were stabbed at a subway station in northeast London, and according to SkyNews, the police closed the Hainault station in Ilford.
President of the Serbian Progressive Party (SNS), Miloš Vučević, presented the composition of the new government at the session of the party presidency.
The session of the Presidency of the Serbian Progressive Party (SNS) ended at the party's headquarters in New Belgrade. At the end of the session, Miloš Vučević addressed the media.
Indonesia experienced the eruption of the Ruang volcano on the island of Sulawesi, due to which the Center for Volcanology and Geological Risk Assessment declared the highest, fourth level of alert.
Istraživanje o lozinkama koje je sprovela kompanija Bitwarden pokazalo je da se većina ljudi i dalje oslanja na pamćenje i olovku i papir kada je reč o lozinkama.
Koncept električnog SUV-a elegantnog izgleda pod nazivom Arata debitovao je u Pekingu, a ovaj model bi trebalo da uđe u serijsku proizvodnju do kraja sledeće godine.
Komentari 2
Pogledaj komentare