Čelnici Evropske unije suočeni su s teškim zadatkom: s jedne strane potrebno je sačuvati većinu odbačenog Evropskog ustava i tako zadovoljiti 18 zemalja članica koje su ga ratifikovale, a s druge strane, novi ugovor mora doneti dovoljno izmena kako bi holandskim građanima pokazao da su njihovi stavovi uzeti u obzir.
Atmosfera pre samita dodatno je opterećena nepredvidljivošću poljske pozicije i kontroverznošću najnovijih zahteva koji stižu s britanskog ostrva. Naime, britanska vlada je početkom nedelje izašla sa zahtevima o zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici tražeći da zadrži potpunu samostalnost u spoljnoj politici u odnosu na predloženog zajedničkog evropskog ministra spoljnih poslova.
Prema britanskom predlogu, kabinet budućeg evropskog ministra sačinjavali bi nacionalni funkcioneri, a ne funkcioneri EU-a. Poljski stav na samitu je još manje predvidljiv, a poljski premijer Jaroslav Kačinski ne želi da odustane od postojećeg sistema glasanja u Evropskoj uniji. Evropski čelnici nastoje da udobrovolje Poljake nudeći im veći broj poslaničkih mesta u Evropskom parlamentu, član o energetskoj solidarnosti u novom ustavu i drugačija pravila o formiranju manjine koja može blokirati odluke Veća EU.
U četvrtak, nakon popodnevnog sastanka na kojem će evropski lideri zajedno s predsednikom Evropske centralne banke raspravljati o priključivanju Kipra i Malte u evro zonu i sastanka s predsednikom Evropskog parlamenta Hansom Gertom Peteringom, počeće rasprava o novom ustavu EU. Rasprava će se nastaviti u petak, a mogla bi da bude produžena i za vikend.
Ukoliko samit o novom ustavu pod nemačkim predsedavanjem bude uspešan, pregovori između vlada država članica nastaviće se u julu pod portugalskim predsedavnjem, dok bi ceo proces trebalo da bude završiti do kraja godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare