1405. Tokom pohoda na Kinu umro je tatarski emir Timur Lenk (Tamerlan), osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dela Male Azije.
1455. Umro je italijanski slikar fra Anđeliko, dominikanski kaluđer, jedan od najznačajnijih predstavnika rane renesanse. Njegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i u Vatikanu.
1478. Brat engleskog kralja Eduarda IV, Džordž, vojvoda od Klarensa, osuđen zbog izdaje, ubijen je u Taueru u Londonu tako što je udavljen u buretu vina.
1546. Umro je nemački verski reformator Martin Luter, avgustinski monah, osnivač protestantizma u Nemačkoj, najznačajniji vođa evropske crkvene reformacije. Luter je 1517. prikovao na vrata katedarale u Vitenbergu 95 teza o reformi crkve i pozvao na javnu raspravu, zbog čega je ekskomuniciran iz katoličke crkve.
1564. Umro je italijanski vajar, slikar, arhitekta i pesnik Mikelanđelo Buonaroti, uz Leonarda i Rafaela, najveći umetnik visoke renesanse. Tvorac čuvenih fresaka u Sikstinskoj kapeli i monumentalnih skulptura "Pjeta", "David", "Mojsije", sahranjen je uz najveće počasti u crkvi Santa Kroće u Firenci.
1861. Prvi parlament ujedinjene Italije proglasio je sardinskog kralja Vitorija Emanuela II za kralja Italije.
1865. Flota Unije je u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.
1900. Počela je bitka kod Pardeberga u kojoj su Buri pretrpeli prvi veliki poraz u ratu s Britancima. Krajem februara 4000 burskih vojnika predalo se britanskim trupama koje su krajem maja ušli u Johanesburg, a u junu u Pretoriju.
1915. Umro je srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Kao ministar prosvete sproveo je reforme u školstvu i pokrenuo osnivanje Narodne biblioteke, muzeja i Državne štamparije. Napisao je "Srpsku bibliografiju" sa popisom svih srpskih knjiga objavljenih 1741-1861. i 1868-76 i više zapaženih radova iz srednjovekovne istorije.
1932. Rođen je češki filmski režiser Miloš Forman, naznačajniji predstavnik "novog talasa" u češkoj kinematografiji. Proslavio se filmovima "Let iznad kukavičjeg gnezda", snimljen po odlasku u SAD 1967, dobitnik pet Oskara, "Amadeus", za koji je takođe dobio Oskar, "Kosa", "Svlačenje", "Narod protiv Larija Flinta".
1952. Grčka i Turska su postale članice NATO-a.
1956. Umro je francuski kompozitor Gistav Šarpantje, koji je 1902. osnovao "Konzervatorijum Mimi Pinson", namenjen muzičkom obrazovanju radnika. Proslavio se operom "Lujza" (1900), kojom je pokušao stvoriti naturalistički izraz u operi. Poznate su i njegove solo pesme na stihove Bodlera i Verlena.
1960. Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile postigli su dogovor o osnivanju Latinoameričkog udruženja slobodne trgovine.
1965. Proglašena je nezavisnost afričke države Gambije u okviru Britanskog komonvelta.
1967. Umro je američki atomski fizičar Robert Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, vodeći stručnjak u izradi prve nuklearne bombe u laboratoriji u Los Alamosu. Od 1953, u vreme "makartizma" bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima. Rehabilitovan je 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD mu je dodelila Fermijevu nagradu.
1991. U terorističkom napadu Irske republikanske armije (IRA) na železničkoj stanici Viktorija u Londonu, u eksploziji podmetnute bombe poginula je jedna, a ranjeno najmanje 40 osoba.
1996. U eksploziji dva automobila-bombe blizu glavnog grada Alžira, koje su podmetnuli islamski teroristi, poginulo je 12 i ranjeno 35 ljudi.
1997. Centar za mine UN objavio je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi oko milion nagaznih mina, a prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta od mina je u periodu 1992-97. stradalo oko 3200 osoba, od kojih 686 dece.
2000. Na parlamentarnim izborima u Iranu ubedljivo su pobedili reformisti, bliski predsedniku Mohamedu Hatamiju.
2002. Evropska unija odobrila je upućivanje policijskih snaga zemalja članica Unije u Bosnu i Hercegovinu. Te snage će naredne godine zameniti međunarodnu policiju Ujedinjenih nacija (IPFT) koja je delovala u BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma iz 1995.
2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počeo je dokazni postupak protiv Slobodana Miloševića po optužnici za zločine počinjene na Kosovu. Tokom ovog postupka, koji je završen 13. septembra, tužilaštvo je izvelo 145 svedoka.
2003. U Sloveniji je uhapšen funkcioner Demokratske partije Kosova (DKP) Fatmir Ljimaj, bivši oficir Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), a zatim izručen Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovečnosti nad Albancima i Srbima u logoru Lapušnik na Kosovu u leto 1998. Ljimaj je oslobođen 30. novembra 2005. u nedostatku dokaza.
2003. U podmetnutom požaru u podzemnoj železnici u južnokorejskom gradu Tageu, poginule su najmanje 133 osobe, a više od 150 je povređeno.
2004. U eksploziji voza koji je prevozio mešavinu nafte i hemijskih supstanci poginulo je najmanje 200, a povređeno preko 400 osoba.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare