Korektno i kapitalizam reči su koje u vreme globalizacije nikako ne idu zajedno. To su građani temeljno naučili u poslednjih mesec i po dana od kada je dinar ojačao, a njima na naplatu stigle rate kredita po kursu od 87 dinara za evro, koliko je iznosio kada su uzimali pozajmicu. Iako je šest banaka zvanično razapeto na stub srama, one zapravo nisu uradile ništa nezakonito. Proglašene su samo za nekorektne i nijedna verovatno neće biti kažnjena. I kako im zameriti što su u potpunosti iskoristile priliku da dobro zarade. Glave srpskog finansijskog sistema dugo su se hvalile da je naš bankarski sistem već u Evropskoj uniji pa sada bljutavo zvuče pozivi na uspostavljanje makar nekog etičkog kodeksa.
Sa stanovišta banaka ovo je ipak borba za jedinu zvezdu vodilju u kapitalizmu - profit. Ulazak u Srbiju neke od njih platile su i po nekoliko stotina miliona evra tako da taj novac treba brzo povratiti kako bi centrali donosili čistu zaradu. U zemlji gde radi 38 banaka osvajanje svakog procenta tržišta vredi milione evra.
Teško je građane kriviti što nisu eksperti za bankarstvo. U banke ulaze uplašeno, mukom naterani da dignu kredit, a nailaze na vrhunski obučene operativce, sposobnosti sličnih onim koje su devedesetih krasile "vidovnjake". Unezvereni klijent biva bombardovan veštim brzim govorom o anuitetima, revolvingu, klauzulama i sličnim, većini nepoznatim, terminima, kao i višom matematikom računanja rata. I dok tek počinje da "kapira", pod nosom mu se nađu ruke službenika banke - u jednoj ugovor, u drugoj hemijska olovka - i paraf pada i pre nego što na pravi način pročita ugovor. A posle nastaju problemi.
Ovakve pojave predupredila bi samo konkurencija koju, međutim, ne stvaraju banke već upravo klijenti. Kada bi nekoliko hiljada "prevarenih" sada zatvorilo račune u šest označenih banaka i prebacilo novac u druge, prozvanima, a i ostalim bankarima, više ne bi palo na pamet da sličnu stvar ponove, a njihov menadžment bi zbog toga verovatno bio smenjen od strane matičnog rukovodstva.
Kvalitetnu konkurenciju među bankama teško je i uspostaviti kada na tržištima zemalja u regionu i istočnoj Evropi uglavnom deluju iste banke pa nešto što je već pustilo korene u Rumuniji ili Bugarskoj teško da će biti ispravljeno u Srbiji, a sličnih pojava ima. Dugo držanje visokih kamata uprkos visokom stepenu naplate kredita neminovno je stvorilo i spekulacije o postojanju bankarskih kartela. Da li je i ovo delo nekog kartela? Nažalost, teška finansijska situacija većine domaćinstava i dalje će terati građane u zaduživanje, a da li će biti zasnovano na dobrim običajima poslovanja ili dužničkom ropstvu možda bi mogla najzad da reši Narodna banka Srbije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare