U ažuriranom planu angažovanja EU, u poststatusnom periodu na Kosovu, koji su sačinili visoki predstavnik EU Havijer Solana i komesar za proširenje EU Oli Ren, koji su "Novosti" dobile u celini, na nekoliko mesta se ponavlja da se ne želi prejudicirati konačno rešenje za budući status KiM.
Međutim, počev od činjenice da se u dokumentu na deset strana, nazvanom "Buduća uloga i doprinos EU na Kosovu", nijednom ne pominje Srbija, što je samo po sebi već indikativno, više nego jasno se apostrofira nezavisnost Kosova, mada će ona biti u dobroj meri ograničena. "Rešenje za konačni status, mora da obezbedi Kosovu punopravno članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, Međunarodnom monetarnom fondu, Svetskoj banci i drugim međunarodnim finansijskim organizacijama", piše u dokumentu.
Podsetimo, članovi pomenutih organizacija mogu da budu samo države. Baš kao što partneri EU, mogu da budu samo države. A upravo partnersku ulogu EU namenjuje Kosovu u poststatusnom periodu. "Evropske perspektive za Kosovu mogu da postanu realnost, samo ako mu njegovo buduće ustavno uređenje omogući da deluje kao partner EU", piše u planu EU. Čak i u delu u kojem su govorili o zaštiti srpske manjine na Kosmetu, pisci dokumenta dali su indirektno Pokrajini atribute nazavisnosti, pozivajući se na Kopenhagenske kriterijume, koji se odnose samo na države. Više od toga, međutim, srpski pregovarački tim, kao i Srbe na KiM, trebalo bi da zabrine stav EU koji isključuje mogućnost stvaranja ozbiljnije autonomije za Srbe u Pokrajini. "Kompleksno uređenje Kosova može da naškodi ekonomskom razvoju i integraciji u EU. Na Kosovu, etnička kompozicija, raspored populacije, mala teritorija, oskudica finansijskih resursa nameću potrebu za funkcionalnom upravom. To je posebno važno za decentralizaciju", navodi se u dokumentu.
"Mekani" stranci
Plan Evropske unije predviđa veoma "mekano" međunarodno prisustvo u poststatusnom periodu na Kosmetu, fokusirano na monitoring i podršku lokalnim vlastima u oblasti bezbednosne politike, vladavine prava i makroekonomije. U tom smislu, EU predlaže da buduća međunarodna misija raspolaže s tri vrste ovlašćenja, koja bi se ispoljavala kroz poništavanje zakona i odluka koje nisu u skladu s međunarodnim standardima, kao i kroz mogućnost kažnjavanja i otpuštanja kosovskih funkcionera i privremeno preuzimanje izvršne vlasti. Ta ovlašćenja bi važila samo u prelaznom periodu. Predviđena je i figura šefa, radno nazvane, Međunarodne civilne misije, koji bi ujedno bio i specijalni izaslanik EU. Vrlo važnu ulogu igrala bi i Upravljačka grupa, koju bi činili predstavnici zemalja Kontakt grupe. Ona bi diktirala obim smanjivanja i vreme definitivnog povlačenja Međunarodne civilne misije sa Kosmeta, vodeći računa o procesu primene statusa i standarda.
Istini za volju, u EU se niko ne zavarava da će pitanje Kosmeta biti brzo rešeno, naprotiv. "Kosovo će zavisiti i dalje od međunarodne pomoći i to na srednji period. EU će morati da nastavi da obezbeđuje značajne bespovratne kredite i zajmove za investicije i za popunjavanje budžeta Kosova", piše u dokumentu EU. Takođe se podseća da je situacija veoma teška, da je BNP po glavi stanovnika 1.230 evra, nezaposlenost visoka, a više od trećine stanovništva, prema podacima Svetske banke, živi u bedi. Privredni rast je u poslednjih nekoliko godina bio vrlo slab.
Kosmet je, inače, dobio od EU, računajući po glavi stanovnika, u poslednjih šest godina, pet puta više novca nego ostatak Srbije. Po donošenju odluke o statusu Kosova i odlasku Unmika kosovske institucije treba da preduzmu odgovornost za kosovske poslove. "EU će nastaviti da podržava politički i ekonomski razvoj Kosova, kako bi osigurala da Kosovo postane pouzdan partner i napreduje ka evropskim integracijama, zajedno sa ostatkom zapadnog Balkana", poručuje se u Solaninom i Renovom planu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 11
Pogledaj komentare