Ponedeljak, 17.04.2006.

10:59

Bijelo Polje: Crnogorci sa greškom

Miloš (52) i Milijana (50) Čabarkapa iz bjelopoljskog sela Stožer ne priznaju zakonsku odrednicu o sedmočasovnom radnom vremenu.

Autor: Osman Čoković, Beta

Default images

"Moj i Milošev slučaj se tu ne uklapaju," kaže Milijana i govori o 1974. godini kada su, kao mladi bračni par, pošli u svet u nameri da u nekoj stranoj zemlji nađu posao. Međutim, plan se promenio jer su u Pečuju kod Kranja, u Sloveniji, gde su nameravali da se zadrže nekoliko dana radi predaha, ostali punih 17 godina.

"Slovenci su nas u početku podozrivo prihvatili, ali kada su videli da smo željni posla, Miloša su zaposlili u školi na mestu ekonoma, a meni omogućili da otvorim modni salon," kaže Milijana.

Ali, hteli su više. Primetili su da svako domaćinstvo u Pečuju, neko manje neko više, gaji pčele.

"I mi smo, koliko da probamo da uvećamo porodični standard koji i nije baš bio mali, nabavili nekoliko košnica i ubrzo se uverili da umemo i taj posao da radimo. Prvo uz savete suseda, a kasnije sami."

Krenulo je, naročito kada su počeli saradnju sa ljubljanskim "Medexom", od koga su za nekoliko godina zaradili da kupe plac i počnu gradnju povelike kuće u bjelopoljskom naselju Rakonje, ne razmišljajući kada će i kome ona u budućnosti trebati.

Tih godina na još više rada ih je podstaklo rodjenje dvoje dece, tako da su ih susedi, Slovenci, u šali nazivali "Crnogorci s greškom," kaže Milijana.

Često su razmišljali da trajno ostanu u Sloveniji ali, kako Milijana kaže, stigla je kobna, ratna 1991. godina, kada su u jednoj noći odlučili da se vrate u Crnu Goru.

"Napustili smo trosoban stan, popakovali stvari koje su mogle stati u putne torbe, ali i 60 košnica pčela i natrag u selo Stožer, na tri hektara Miloševe posne i zapuštene zemlje."
Zasukali su rukave, kažu, onako kako su to radili u Sloveniji. "Sada je u našem pčelinjaku oko 200 košnica, proizvodimo heljdu, u voćnjaku imamo oko 100 stabala raznog voća, a u šumama prikupimo znatne količine lekovitog bilja."

"Naši proizvodi, s obzirom da potiču sa prostora udaljenog od zagađenja bilo koje vrste, uvek imaju kupce i oni nam obezbeđuju godišnju zaradu u proseku oko 12.000 evra," kaže Milijana.

Ona smatra da bi odgovorni u crnogorskoj poljoprivredi trebali što pre da uspostave saradnju sa ljubljanskim "Medexom" jer, kaže, šteta je ne iskoristiti znanje, iskustvo i organizacionu sposobnost njegovih stručnjaka u obuci pčelara i otkupu meda.

Milijana kaže da su ona i Miloš u dobroj kondiciji, da rade prosečno 12 sati dnevno, ali da ne žale jer su uspeli da odgoje i školuju sina i kćer i da izbegnu da im se imena nalaze u evidencijama za pravo na humanitarnu pomoć.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: