Vekovima stvaran mit o pravoslavno-slovenskom prijateljstvu između Srbije i Rusije, ovekovečen parolom „nas i Rusa trista miliona“, ovih dana ruši se kao kula od karata. Stav Moskve prema smrti Slobodana Miloševića, smatraju analitičari, još jedan je dokaz da su se odnosi Kremlja i Beograda sve vreme svodili isključivo na zadovoljenje antizapadnih interesa Rusije i Miloševićevog režima.
Andrej Pjontkovski, direktor Centra za strateške studije iz Moskve, tvrdi da „Rusija uopšte nije zainteresovana za Srbiju“.
- Rusija je koristila Srbiju iz vremena Slobodana Miloševića isključivo za potrebe svoje antizapadne propagande, a Miloševićeva smrt bila je samo još jedan povod za to. Zato su iz Rusije i krenule priče da je Milošević u Haškom tribunalu ubijen - smatra Pjontkovski. Ističući da Rusija čak i Vojislava Koštunicu doživljava kao izdajnika, on objašnjava da snažno antizapadno raspoloženje aktuelnih ruskih vlasti potiče od trauma iz hladnog rata i kompleksa koji je nastao porazom u tom ratu.
I Janoš Bugajski, analitičar vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije i ekspert za istočnu Evropu, smatra da u pokušaju da očuva ruske sfere uticaja, Putin upotrebljava sva moguća sredstva da dobije politički uticaj u regionu i u Srbiji.
- Ruski zvaničnici još jednom se ističu kao branioci srpskih nacionalnih interesa tvrdnjama da se Miloševićeva smrt mogla sprečiti. U suštini, Moskva planira da kroz upotrebu energetskih resursa i kupovinom kompanija ostvari dugoročnu dominaciju u Evropi, tako da će to ko je na vlasti u tim zemljama biti mnogo manje važno od činjenice da li su podložni ruskim interesima - kaže Bugajski za naš list.
Bugajski kaže da veze između Miloševića i Moskve nisu bile samo političke, već i finansijske.
- I za života i u smrti, Slobodan Milošević je pojačavao ruske interese na Balkanu i davao Moskvi izgovor da se meša u političke prilike na tom području. Jake interesne grupe u Rusiji bile su u poslu sa korumpiranom Miloševićevom porodicom i profitirale od šverca koji je uglavnom štetio Srbiji. Sada im daju zaštitu u Rusiji, uz odobravanje Kremlja - kaže Bugajski.
On ističe da su Rusi kritikovali suđenje Miloševiću jer su se bojali presedana koji bi označio rizik za druge autokrate koje su bliske zvaničnoj Moskvi. Ruski zvaničnici, tvrdi Bugajski, boje se i za same sebe jer bi neki od njih takođe „jednog dana mogli da odgovaraju zbog ratnih zločina i zločina nad civilnim stanovništvom koji su počinjeni nakon što je Putin uspostavio vlast u Čečeniji“.
Goran Svilanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ, kaže za „Blic“ da mu nije jasno zbog čega Rusija štiti porodicu Milošević, niti kakva je bila politika Rusije prema nama poslednjih 15 godina, za vreme i posle Miloševića.
- Moj glavni utisak je da postoji potpuno nepoznavanje i nerazumevanje između postpetooktobarskih vlasti u Srbiji i ruskih vlasti i smatram da je 5. oktobar najveću promenu doneo upravo u našem odnosu sa Rusijom. Imam utisak da je taj „prekid“ bio jako šokantan za Ruse, kao što je to bilo i izručenje Miloševića. Mi smo im rekli mesecima pre nego što je izručen, zvanično, da će do toga doći. Oni nam nisu verovali i kada se to desilo, Moskva je bila zapanjena, nisu mogli da veruju da se to dogodilo - objašnjava Svilanović. On tvrdi da iako sa Rusijom, posle Nemačke, imamo najveću spoljnotrgovinsku razmenu, niko iz sadašnje niti prošle Vlade ne može da se pohvali prisnim odnosima s Rusima. On kaže da se današnje strukture vlasti u Rusiji i Srbiji „jako slabo poznaju“ i da bi to mogao da bude osnovni razlog zbog koga se ruske vlasti i dalje drže veza sa pretpetooktobarskim vlastima u Srbiji.
- Tačno je da su se naš predsednik i premijer sastali sa ruskim predsednikom, ali odnosi sa jednom zemljom se ne završavaju samo na razgovorima najvišeg državnog vrha. Imam utisak da što se tiče svih ostalih stuktura vlasti, mi ne znamo ko su ti ljudi koji to rade u Rusiji, i obratno. Svilanović, koji je danas funkcioner Pakta za stabilnost juugoistočne Evrope, kaže da danas sem poslovnih ljudi, neku vrstu bližeg kontakta s Rusima imaju još jedino naše obaveštajne službe, posebno vojne.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare