Kada pomenete Finsku, sem "zemlje sa hiljadu jezera" - a ima ih 187.902, prvo što vam padne na pamet su vozači Formule 1, Mika Hekinen i Kimi Rajkonen. Pomenuta dvojica harizmom i uspesima u automobilizmu doprineli su velikoj popularizaciji Finske u celom svetu. Šarmu nordijske države nisu odoleli ni mnogobrojni ljubitelji sporta u Srbiji, a Mika i Kimi, po svojoj popularnosti kod fanova Formule 1 na vrhu su u našoj zemlji.
Ipak, pored dobrih asocijacija na Finsku, malo ljudi zna da se kod nas tek na prste mogu izbrojati ljudi koji govore finski, proučavaju kulturu i književnost te zemlje ili održavaju dobre veze Srbije sa ovom zemljom. Jedan od onih koji nije dozvolio da se poruše mostovi između Srbije i Finske je Čedomir Cvetković, bivši diplomata u Finskoj.
S obzirom na to da je jedini u Srbiji koji se bavi finskim jezikom, a želi da za sobom ostavi bar petnaestak mladih koji će se, kao i on, posvetiti izučavanju tog jezika i kulturnim vezama između Srbije i Finske, pre četiri godine osnovao je u Obrenovcu Školu finskog jezika. Škola je u početku bila potpuno besplatna. Prvo je imao čak 40 učenika, ali je taj broj opao na sedam učenica koje već četiri godine uporno i sa velikim interesovanjem uče finski. Cvetković prima i nove polaznike, ali pod uslovom da je učenik siguran da će se celog života baviti time što nauči.
Ana Bujić, učenica iz Obrenovca koja je ujedno i prvi Cvetkovićev asistent, završila je književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Ona kaže da ju je ovaj jezik privukao prvenstveno zbog specifičnosti.- Za finski sam se prvi put zainteresovala kada sam pročitala njihov čuveni ep "Kalevala". Sem toga, fascinira me i geografsko podneblje severa Evrope, pa sam poželela da naučim jezik kako bih mogla da proučavam finsku književnost, kao i da prevodim - kaže Ana koja dodaje da je, sem učenja, neophodno provesti i određeno vreme u podneblju govornog područja kako bi se potpuno "ušlo u srž jezika".
Druga učenica je Milena Podolšak koja je za godinu dana kod profesora Cvetkovića uspela da savlada osnove finskog dovoljne za svakodnevnu komunikaciju. Ona je upisala švedski na Filološkom fakultetu u Beogradu, ali planira da dogodine upiše studije finskog na Univerzitetu u Helsinkiju. Ona kaže da su, pored specifičnosti njihovog jezika, Finci inače veoma zanimljiv narod. Insistiraju na smirenosti u govoru.
- Kada sam bila u Finskoj, desilo se da sam sa domaćinima razgovarala na njihovom maternjem jeziku i mahinalno sam gestikulirala rukama. Ne zato što je to moj manir, već da bih rukama predstavila reč koje u trenutku nisam mogla da se setim. Međutim, domaćini su mi odmah objasnili da je njihov običaj da govore smireno i hladnokrvno. Rekli su mi da to nije samo običaj, nego i nepisano pravilo. Tada sam razumela zašto stranci Fince često doživljavaju hladnom nacijom - objašnjava Milena, koja je sa Anom Bujić ove godine boravila mesec dana u Finskoj. Čedomir Cvetković, kao dobar učitelj, sa svoje strane svoje polaznike svake godine šalje na put u Finsku.- Opština Obrenovac za učenice plaća putne troškove do sela Toholampi u Finskoj, u kome đaci provedu u porodicama mesec dana učeći jezik. Ambasada Finske u Beogradu publikacijama i knjigama pomaže školu. Nivo znanja Cvetkovićevih učenika je takav da trenutno kolektivno, uz pomoć profesora, prevode roman finskog književnika Arta Pasiline "Godine zeca". Cvetković kaže da bi primio besplatno i nove učenike iz Beograda, a eventualni zainteresovani se mogu javiti na telefon 011 30-35-268.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare