Utorak, 11.10.2005.

09:37

Na današnji dan, 11. oktobar

Ubijeni Sokolović i Hamdi, rođeni Karađorđević i Marinković, umrli Pjaf i Kokto, propali razgovori Milošević-Holbruk

Izvor: Beta

Default images

1521. Papa Lav X kralju Engleske Henriju VIII dodelio titulu Branioca vere pošto je kralj objavio knjigu u kojoj je osudio ideje verskog reformatora Martina Lutera. Henri VIII 12 godina kasnije osporio autoritet Rimokatoličke crkve, a 1534. se proglasio poglavarem Anglikanske crkve.

1531. Vojska švajcarskih katoličkih kantona kod Kapela porazila snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika. U bici poginuo i protestanski verski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije.

1579. U Carigradu jedan derviš ubio turskog državnika i vojskovođu, poreklom iz Bosne, Mehmed-pašu Sokolovića. Sokolović se proslavio u mnogim ratovima, obnovio tursku flotu uništenu u bici kod Lepanta 1571, a 1566. postao veliki vezir.

1806. Rođen Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog
srpskog ustanka Karađorđa, srpski knez od 1842. do 1858. Tokom njegove vladavine pokrenute ozbiljne reforme u Srbiji i modernizacija zemlje. Na presto ga doveli ustavobranitelji posle svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića.

1851. Rođen kompozitor i horovođa Josif Marinković, jedan od najznačajnijih predstavnika srpske romantičarske muzike. U srpsku muziku uveo hor i solo-pesmu s klavirskom pratnjom.

1899. Počeo Burski rat, južnoafričkih burskih država Transval i Oranž i Velike Britanije. Po završetku rata, 1902, burske države stavljene pod britansku vlast, a 1910. ušle u Južnoafrički Savez, kasnije Južnofrička Republika, britanski dominion.

1939. Američki naučnici, među njima Albert Ajnštajn, obavestili predsednika SAD Frenklina Ruzvelta o mogućnosti proizvodnje atomske bombe.

1962. Papa Jovan XXIII u bazilici Svetog Petra u Rimu
otvorio Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup od 1870. Sabor trajao do 1965. i najavio značajne reforme katoličke crkve u njenom prilagođavanju modernom svetu.

1963. Umrla francuska pevačica Edit Pjaf, zvezda kabarea i francuske šansone, najpopularnija pevačica pedesetih godina XX veka.

1963. Umro francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto. Prošao sve faze moderne umetnosti, od kubizma i dadaizma do nadrealizma. Zbog raznovrsnosti opusa i artističkog univerzalizma važi za jednog od korifeja francuskog duha.

1976. U Kini, pod optužbom za zaveru, uhapšena Četvoročlana banda, udovica Mao Cedunga Đang Ćing i tri bivša funkcionera.

1977. U atentatu ubijen predsednik Severnog Jemena, pukovnik Ibrahim al Hamdi.

1980. Dva sovjetska kosmonauta okončala dotad najdužu
misiju u kosmosu. U brodu Saljut 6 proveli u svemiru 185 dana.

1985. Četiri lovca SAD presrela egipatski avion sa otmičarima italijanskog putničkog broda Akile Lauro i primorala ga da sleti na Siciliju, gde su otmičari uhapšeni. Otmičari se 9. oktobra predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis.

1988. Govor pape Jovana Pavla II prekinut u Evropskom parlamentu u Strazburu prekinut kada je britanski poslanik iz Severne Irske, protestantski sveštenik Jan Pejzli, počeo da uzvikuje "antihrist" i raširio transparent na kom je pisalo "Jovan Pavle II antihrist".

1993. U atentatu u Oslu teško ranjen Vilijam Nigard, norveški izdavač "Satanskih stihova" Salmana Ruždija, britanskog pisca indijskog porekla kog je iranski verski vođa Homeini osudio na smrt.

1998. Ni posle višečasovnih razgovora u sedmoj rundi pregovora predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević i specijalni izaslanik SAD Ričard Holbruk nisu postigli dogovor o rešavanju kosovske krize na osnovu rezolucije Ujedinjenih nacija 23. septembra. I pored pretnji vojnom intervencijom NATO-a, Milošević odbio Verifikacionu misiju koja bi pratila sprovođenje rezolucije. Bombardovanje Jugoslavije, iz istih razloga, počelo nepunih šest meseci kasnije.

1999. U Prištini ubijen Bugarin Valentin Krumov, prva žrtva među pripadnicima međunarodnih mirovnih snaga koje su u junu 1999. raspoređene na Kosovu.

2000. Umro Donald Djuer, predsednik parlamenta Škotske, konstituisanog 1999, prvi put posle 292 godine.

2002. Vojni sud u Nišu osudio četiri pripadnika Vojske Jugoslavije na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina nad civilnim stanovništvom tokom rata na Kosovu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: