Desetljeća nade za Rome

Je li integracija Roma u 'normalno' društvo poželjna? Žele li oni uopće prihvatiti naš način života? I trebaju li? Ako da, tko bi se trebao više promijeniti? Romska manjina čiji se uvjeti i način života tako drastično razlikuju od većine, ili većina, koja prezir prema Ciganima još uvijek smatra svojom civilizacijskom obvezom? Romima, čija je sudbina često bila tragičnija i od židovske, Europa - njene vladine i nevladine institucije - veću pažnju počinje iskazivati baš devedesetih. Dok smo mi ovdje rješavali neke posve druge domaće zadatke.

No već 2003. i Hrvatska donosi Nacionalni program za Rome, a ubrzo se pridružujemo i projektu 'Desetljeće uključivanja Roma 2005 - 2015'. Uz Sorosovo Otvoreno društvo - na čiju je inicijativu i donesen - partneri Projekta su Svjetska banka i vlade Bugarske, Češke, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Slovačke, Srbije i Crne Gore. Zalažući se za pozitivnu diskriminaciju romske manjine, Projekt zagovara načelo da romskoj djeci, ženama i muškarcima valja 'dati udicu, a ne ribu'. Naglasak je stoga na obrazovanju i zapošljavanju kao ključevima rješenja problema društvene integracije Roma.

Velika su prepreka uključivanju Roma jezične i kulturološke razlike pojedinih romskih zajednica, različitost materijalnih interesa i nesloga koja je i među romskim nevladinim udrugama velika. No najveći problemi nerijetko se javljaju upravo kada romske zajednice naprave prve ozbiljne korake u prihvaćanju civilizacijskih tekovina iz vlastita okruženja: tada se suoče s odbijanjem od većine... Edukacija protiv predrasuda je osobito važna u onim državnim i lokalnim strukturama vlasti koje s Romima i rade. U obrazovanju većine veliku ulogu ima Crkva pa nije mala stvar da je od svih europskih biskupskih konferencija samo hrvatska izdala poseban katekizam za Rome.

'Desetljeće uključivanja Roma' predstavlja prvu međunarodnu suradnju usmjerenu na mijenjanje života Roma. Ovih se dana u Washingtonu raspravljalo o nacionalnim akcijskim planovima, osiguranju sredstava u nacionalnim proračunima za 2006., te osnivanju zaklade za koju će IOD i Svjetska banka osigurati sredstva u jednakom iznosu kao i države o kojima je riječ. Razmjerno malen broj Roma u Hrvatskoj, uz velike mogućnosti Projekta, daje nadu u promjenu socijalne pozicije naše romske manjine. Naravno, za našu je civilizacijsku legitimaciju najvažnija promjena odnosa naše hrvatske većine prema romskoj manjini.