Kako registrovati crkvu u Srbiji

Najave gradnje objekata Makedonske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve otvara pitanja da li zakoni u Srbiji sadrže rešenja koja bi to regulisala. Ministar vera Milan Radulović kaže da u Srbiji nije moguće registrovati kanonski nepriznate crkve, dakle crkve koje ne priznaje SPC, pa da samim tim nije moguća ni izgradnja njihovih hramova.

"One su nepostojeće kao crkve i postoje kao udruženja građana. One ne postoje sa stanovišta građanskog prava, zato što nisu bile registrovane pre 1993. čak ni kao udruženje građana, a mogle bi da se regisruju kao takva udruženja ili nevladine organizacije, ali ni po novom zakonu o verskim zajednicama ne mogu dobiti status crkve, ali ni status verske organizacije", kaže on.

Radulović navodi da i zakonodavstvo drugih istočnih crkava utvrđuje da na jednoj teritoriji može da postoji samo jedna pravoslavna crkva. "Mislim da će to sa zahtevima za gradnju crkve ići teško zato što na teritoriji jedne pravoslavne crkve ne može postojati druga pravoslavna crkva. CPC nije priznata ni prepoznata kao pravoslavna crkva, kao ni MPC, pa one ne mogu pretendovati da uđu na područje SPC", kaže on. Radulović je prethodno rekao i da, pošto ne postoji zakonska regulativa, "važe običajno pravo i politička volja" i da u ovim slučajevima lokalna vlast treba da zabrani izgradnju crkava.

Sociolog religije Mirko Đorđević ocenjuje da se crkveno pitanje na Balkanu vezalo u politički čvor, pa je teško naći rešenje. Đorđević navodi i da su CPC i MPC registrovane u svojim zemljama, ali ne i u Srbiji. "Mi ćemo sada imati masu političkih crkava, kao što smo nekada, u doba socijalizma, imali političke fabrike", kaže on.

Ministar vera je ukazao i na to da se nove organizacije na verskoj osnovi registruju u Srbiji prema odredbama Zakona o udruženjima od 1993, kada je povučen Zakon o verskim zajednicama, koji je bio na snazi 40 godina.

Ziloti u Kučevskim planinama

Zilotkinje (Danas)

U Kučevskim planinama, posle više od dve godine progona iz župske eparhije, 11 monahinja podiglo je manastir zilota.

Izgradnju su pomogli vernici i ziloti sa Svete gore, a igumanija Efrosimija kaže da nije bilo drugog izbora. "Tražili smo najusamljenije mesto u Srbiji, jer nam je vladika Hrizostom žički poručio da ne gradimo manastir, jer će nam ga on srušiti gde god da ga sagradimo", kaže ona.

"Ziloti su prešli pod jurisdikciju Grške starokalendarske crkve i sebe smatramo jedinim izvornim pravoslavcima u Srbiji. Srpska pravoslavna crkva se opredelila za globalizaciju, za ekumenizam, a kada biste se krstili u SPC, to bi vam bilo isto kao kada biste se krstili u bilo kojoj drugoj crkvi", kaže ona.

Monahinje-zilotkinje kažu da im je cilj spasenje duše. One su protiv saradnje sa drugim crkvama, kao i svi pripadnici zilotskog pokreta unutar pravoslavne crkve. To je ekstrman vid pravoslavlja koji za smrtni greh smatra saradnju sa drugim verskim zajednicama, naročito katolicima i muslimanima. Istoričar religije Živica Tucić nedavno je objasnio da cilj zilota nije da se odvoje od crkve, nego da pridobiju što veći broj vernika, a ujedno veruju da jedino oni znaju šta je istinsko pravoslavlje, zbog čega ih nazivaju fundamentalistima. Pravoslavnih zilota ima najviše u Grčkoj, Rusiji i Rumuniji, kaže Tucić.

Bivši šef Biroa Vlade Srbije za komunikacije Vladimir Popović izjavio je u "Insajderu" B92 da je SPC postala paramilitarna organizacija kojom upravljaju ziloti, među kojima je i mitropolit Amfilohije.