Utorak, 15.03.2005.

12:09

Em jestive, em lekovite

Autor: Goran Milošević*

Default images

Retko ko zna da bukovača i šampinjon, dve najpopularnije domaće vrste pečuraka, koje se doslovno mogu kupiti na svakom ćošku, sadrže antikancerogene supstance.

Uopšte se kod nas o lekovitim i nutricionističkim svojstvima gljiva nedovoljno zna. Upravo je zato jedan od najvažnijih zadataka Asocijacije gljivara SCG da podigne opšti nivo znanja stanovništva i obuči što širi krug ljudi za branje, čuvanje i ispravno korišćenje, ali i za odgajanje tih blagotvornih plodova prirode - u Beogradu, narednog vikenda, počinje jedan od naših redovnih godišnjih kurseva s tim temama.

Gljive su posebno značajne na trpezi u vreme posta, a kako je Uskršnji post juče počeo, evo osnovnih informacija o nekoliko zanimljivih domaćih sorti. Uz upozorenje da je obuka za branje nužna. Opasnost od trovanja stalno vreba lakome i neoprezne, o čemu svedoče povremeni nesrećni slučajevi.

Puharina tajna

U svetu su sve popularnije gljive s medicinskim učinkom. Na tržištu se pojavljuju u obliku čajeva, supa, tableta i kapsula s koncentrisanim aktivnim supstancama ekstrahovanim iz gljiva. Pored kombinovanja sa standardnim metodama lečenja, gljive s lekovitim svojstvima preporučuju se i kao preventiva.

Malo je poznato da dve najpopularnije vrste kod nas, bukovača i šampinjon, sadrže supstance koje imaju antikancerogeno dejstvo. Prva takva supstanca je otkrivena kod velike puhare (Calvatia gigantea) i nazvana je po njoj kalvacin. Najpoznatija i najistraživanija lekovita supstanca, lentinan, izdvojena je iz gljive šitake (Lentinus edodes).

Ova jedinjenja, složeni šećeri - polisaharidi, pomažu odbrambenim ćelijama organizma da prepoznaju ćelije raka i da ih unište. Pored toga, imaju antivirusna i antibakterijska svojstva, snižavaju nivo šećera u krvi, regulišu pritisak, deluju antialergijski, rastvaraju holesterol i trigliceride, masnoće u krvi. Na primer, deset grama suve šitake dnevno snižava nivo holesterola za 10-15 odsto za sedam dana.

Antibiotik pod snegom

Manje je poznato da neke naše ukusne jestive gljive, imaju značajan medicinski učinak. Upravo se sada u prirodi može naći baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) - sezona joj je s topljenjem snega na izmaku - iz koje su Japanci izolovali flamulin, antibiotik proteinske građe, koji u vodenom ekstraktu citostatički deluje na Ehrlihov tumor i sarkom 180.

S prolećem na livade stižu jablanovača i njena bliska rođaka Agrocybe dura, još lekovitija, a sitnija od jablanovače. Bogata je antibiotskom supstancom agrocibin, koja deluje na gram-pozitivne, gram-negativne i na bakterije otporne na kiseline.

Krajem proleća, najčešće na vrbama, živopisnim bojama sine šumsko pile (Laetiporus sulphureus), uslovno jestiva gljiva (to znači da mora termički da se obradi), bogata supstancama s bakteriostatskim učinkom na gram-pozitivne bakterije kao što je ešerihija koli.

*Autor teksta je sekretar Asocijacije gljivara SCG

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: