U Vojvodini je, tokom Drugog svetskog rata, veoma mnogo civila ubijeno ili nestalo.
Među njima je i veliki broj ljudi koji su bili ubijeni ili proterani samo zato što nisu bili iste vere ili nacije kao oni koji su ih pobili. Po izveštaju anketnog odbora Skupštine Vojvodine za utvrđivanje istine o događajima tokom Drugog svetskog rata, u pokrajini je u tom periodu ubijeno između 75 i 130 hiljada civila raznih nacionalnosti.
Pojedini Vojvođani se, i pored toga što su u vreme rata bili deca, i danas sećaju tih dana i ubijanja civila, često samo zbog nacionalne različitosti. Prvo su, naime, mađarski i nemački vojnici ubijali Srbe, Rome i druge žitelje Vojvodine, da bi partizani nakon oslobađanja ovih prostora ubijali i proterivali Mađare i Nemce, kaže Julija Telki, koja je i sama nakon rata preživela jedan od logora za Mađare i Nemce.
Ona kaže da su partizani krajem 1944. godine došli u selo i pobili veliki broj muškaraca mađarske nacionalnosti, dok su ostale zajedno sa ženama, starcima i decom proterali. Proterivanja je bilo i u Mošorinu i Žablju, a veliki broj proteranih je umro u logorima, kojih je po izveštaju anketnog odbora bilo 52.
Potomcima proteranih koji su preživeli logore je, međutim, sudskom odlukom zabranjen povratak u njihova rodna mesta, kaže Teleki. Ona se nada da će jednog dana ipak moći da obiđe mesto gde je sahranjen njen otac, ali i da će izveštaj anketnog odbora vojvođanske Skupštine doprineti boljem razumevanju prošlosti.
Julija Teleki očekuje da će se nakon prezentacije izveštaja u septembru videti da je civilnih žrtava tokom Drugog svetskog rata bilo među svim narodima koji žive u Vojvodini, što bi, smatra ona, moglo pomoći boljem međunacionalnom razumevanju na ovim prostorima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare