Sreda, 17.03.2004.

09:36

Dogodilo se na današnji dan, 17. mart

Izvor: Beta

Default images
45. p.n.e Julije Cezar u bici kod Munda u Španiji teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.

180. Umro rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokom vladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojačao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u građanskom pravu i osnivao škole. Po delu "Meditacije" svrstava se među najznačajnije predstavnike poznog stoičkog eklekticizma.

1190. U Jorku u Engleskoj masakrirano više od 500 Jevreja.

1526. Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj zarobljen u februaru 1525, kada je kod italijanskog grada Pavije španska armija predvođena markizom od Peskare pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.

1649. Engleski parlament raspustio Dom lordova u vreme vladavine Olivera Kromvela, pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.

1861. Parlament ujedinjene Italije proglasio kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.

1921. U Poljskoj proglašen Ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.

1938. Rođen ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene XX veka. Na Zapad emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen po glavnim ulogama u mnogim baletima.

1944. Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.

1948. Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa potpisale Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.

1956. Umrla francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičar Irena Kiri, kćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolioom 1935. podelila Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila izotope poznatih elemenata neutronima bombardujući uran.

1958. Iz Kejp Kaneverala SAD u orbitu Zemlje lansirale "Vangard I", drugi američki satelit.

1963. U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život izgubilo najmanje 11.000 ljudi.

1968. Ispred ambasade SAD u Londonu izbio sukob policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno 300 demonstranata, a 90 policajaca povređeno.

1969. Golda Meir, blizak saradnik Bena Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala prva žena-premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. podnela ostavku.

1973. Kambodžanski vazduhoplovni oficir ukradenim avionom bombardovao predsedničku palatu u Pnom Penu. Predsednik Lon Nol ostao živ, a poginulo najmanje 20 osoba.

1991. Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.

1992. Eksplozija automobila-bombe raznela zgradu izraelske ambasade u Buenos Ajresu. Poginulo 29 osoba, povređene 252.

1992. Na referendumu u Južnoj Africi belci nadmoćnom većinom podržali okončanje sistema aparthejda.

1995. Vojska Azerbejdžana posle žestokih borbi ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.

1996. Talas pljački i podmetnutih paljevina zahvatio Grbavicu, dva dana pre no što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.

1998. Džu Rong Đi, vrhunski kineski ekonomista i reformator, postao premijer Kine.

1999. Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno iz te institucije zbog primanja mita.

2000. U Ugandi 530 osoba, članova sekte "Deset božijih zapovesti", izvršilo kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.

2002. Pet osoba ubijeno, 45 povređeno, kada su dva napadača ubacila bombe u protestantsku crkvu u diplomatskom naselju u Islamabadu, u Pakistanu. Većina ubijenih i povređenih bili stranci.

2002. Umro Van Tien Dung, komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, u konacnoj pobedi i kraju tridesetogodišnjeg američko-vijetnamskog rata.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: