Četvrtak, 24.07.2003.

11:21

"Spaček" na udaru lopova

Izvor: Milan Galoviæ

Default images

U Beogradu se svakodnevno kradu automobili, ali je poslednjih meseci primećena jedna neobična pojava - sa ulica, pored toliko modernih automobila, sve češće nestaju stari "spačeci" i "dijane". Taj svojevrsni fenomen uočen je negde krajem prošle godine, a prema rasploživim podacima do sada je nestalo oko 30 ovih vozila. Misterija je brzo rešena - ispostavilo se da iza većine krađa stoje grupe Roma, koje su došle do zaključka da su "spaček" i "dijana" idealni automobili za njihove potrebe jer se, potpunim skidanjem karoserije, dobijaju šasija i motor na koje je lako nadograditi tovarni sanduk za transport stare hartije i sličnih sirovina.

Takvu mogućnost razgradnje imaju samo ovi legendarni francuski automobili. Istovremeno, novim vlasnicima nije potrebna registracija, jer saobraćajna policija, kao i većina građana, smatra da je reč o nekoj šklopociji iz kućne radinosti, pa ih niko i ne zaustavlja. Možda je nekome ova pojava komična, ali sigurno nije vlasnicima ukradenih automobila. Mnogi od njih su veliki ljubitelji "spačeka" i "dijane", koji su u Beogradu okupljeni u poseban klub, tako da ih krađa pogađa teže nego druge vlasnike automobila koje zadesi takava muka. Ironično, isečene automobile pretvorene u krš na četiri točka nazvali su "romobilima" , uz ogradu da se ne radi o rasizmu već o revoltu zbog krađe.

Automobil kao stil života

"Dijana mi je ukradena ispred kuće, vrlo blizu 13. stanice policije na Vračaru. Odmah sam prijavio krađu i unapred se oprostio da ću je ikada pronaći. Međutim, posle jedno mesec i po dana zvali su me iz 'Dvadesetdevetog' da pokupim auto koji je pronađen u havarisanom stanju. Naravno, to 'havarisano' bio je potpuno očerupan auto, bez ičega iznad poda! Sve je skinuto - vrata, krov, stubovi, gepek" , kaže Roman Petrovski iz Beograda.

Po njegovim rečima, na razgovoru u SUP-u Beograd bio je i osumnjičeni koji je uhvaćen da vozi njegov automobil, odnosno šasiju s motorom. On, navodno, nije ukrao "dijanu" već je kupio od nekog maloletnika. Kada neki vlasnik "spačeka" ili "dijane" ugleda svoja kola u jadnom stanju, vozač šasije sa motorom ponudi da mu plati do 100 evra a da vlasnik, za uzvrat, odustane od sudskog gonjenja. Tako, za malo novca, dolaze do vozila koje, ukoliko je u dobrom stanju, pre čerupanja limarije može da vredi i više od 1.000 evra. Jedan ukradeni "spaček", izuzetno očuvan, završio je kao platforma za interni prevoz po romskom naselju u blizini Beograda. Uporni ljubitelji ovih automobila, našli su u šumi pored pančevačkog puta groblje "spačeka" i "dijana", na kome se nalaze odbačeni delovi karoserije.

"Vožnja spačeka je stil života", kaže Uroš Bobić iz "A kluba" koji okuplja ljubitelje ovih automobila u Srbiji.

Neobičan naziv kluba odnosi se na A modele francuskog "sitroena", a to su zapravo "spaček", "dijana", "ami" , "mehari" (lako terensko vozilo) i "spaček furgon". Svi su oni razvijeni na šasiji "spačeka" koja, kako su utvrdili i beogradski lopovi, može da se vozi i bez karoserije. Zanimljivo da u gradu postoji samo jedan "mehari" u voznom stanju, koga vozi Bobićev prijatelj. I on se našao na udaru kradljivaca koji su, jednom neverovatnom akcijom, sprečeni.

Naime, vlasnik žutog "meharija" bio je na odsluženju vojnog roka, kada je njegov prijatelj taksista primetio grupu maloletnih Roma kako guraju vozilo niz ulicu. Pozvao je majku vlasnika, a ova je uspela da preko mobilnog telefona kontaktira sina koji je iz kasarne zvao policiju u Beogradu. Kada je patrola pitala dečake odakle im "mehari", oni su odgovorili u stilu "kupili ga za deset marke" . Učestale krađe automobila kojih se mnogi sa setom sećaju, još jednom su skrenule pažnju javnosti na legendarne "spačeke".

Kako je nastala legenda

Inače, ovaj automobil je razvijen još 1939. godine, ali je Drugi svetski rat prekinuo taj projekat. Taj sukob je preživeo samo jedan "spaček" iz prve serije, koji je uoči nemačkog napada sakriven u jednom selu, a pronađen je tek sedamdesetih godina. Ipak, serijska proizvodnja pokrenuta je 1948. a prekinuta 27. jula 1990. godine. Ljubitelji će reći, tačno u 16.30 časova.

Za četrdeset dve godine, koliko je trajala proizvodnja, u "Sitroenovim" fabrikama širom sveta, od Alžira i Maroka, preko Francuske, do Čilea i Argentine, sklopljeno je preko devet miliona "spačeka" i iz njega razvijenih vozila. Pretpostavlja se da je do danas preko polovina ovih automobila preživela u svakodnevnoj upotrebi, objašnjava Bobić koji je za oko 30 časova tim automobilom prevaljivao put od Londona preko Amsterdama do Beograda, uključujući i vreme prevoza trajektom.

A klub , čiji je on član, zapravo je naslednik "JU A kluba" koji je u bivšoj SFRJ okupljao oko 3.000 ljubitelja spačeka i srodnih vozila. Zanimljivo da je u Crnoj Gori bio evidentiran samo jedan član, i to ljubitelj bez automobila. Širom Evrope organizuju se susreti ovih zaljubljenika, a jedan od njih održaće se u avgustu u Italiji i na njemu će će učestvovati i predstavnici beogradskog "A kluba".

U međuvremenu, snimljen je i dokumentarni film "Dijana", autora Borisa Mitića, u kome je prikazano kako jedan automobil ovog tipa postaje platforma za prikupljanje sekundarnih sirovina. Jedan drugi zaljubljenik u ova vozila, Bora Stojić iz Novog Sada, napravio je veb sajt posvećen učestalim krađama "spačeka" i "dijana".

"Autor ove stranice se odlučno distancira od svih pojedinaca i grupa koji žele da diskvalifikuju ili progone bilo koju nacionalnu, etničku, versku ili socijalnu grupu. Cilj objavljivanja sadržaja ove stranice je isključivo želja autora da na neki način pokuša da utiče na smanjenje broja krađa automobila", navodi se na početku sajta kako zlonamerni ne bi pogrešno shvatili napore ljubitelja legendarnih automobila koji valjda samo u Srbiji završavaju na deponijama.

"Pačja kandža"

Pošto su krađe "spačeka" i "dijana" učestale jedan ljubitelj ovih automobila konstrisao je "pačju kandžu" koja blokira volan i sprečava krađu, kaže Uroš Bobić. Zbog svog spoljnog izgleda 2CV, kako glasi originalni naziv "spačeka", u mnogim državama dobio je nadimak vezan za reč "patka". U Nemačkoj "ente" , u Britaniji "dak" , dok su ga na ovim prostorima prekrstili Slovenci koji su "sitroen-paček" skratili na "spaček".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: