Subota, 21.06.2003.

10:30

Dogodilo se 21. juna

Izvor: Beta

Default images

1377 - Umro je engleski kralj Edvard III, koji je tokom svoje vladavine od 1327. osvojio Škotsku i zbog pretenzija na francuski presto, izazvao Stogodišnji rat (1337-1453) s Francuskom.

1527 - Umro je italijanski političar i pisac Nikolo Makijaveli, autor dela Vladar u kojem je izneo osnove modernog shvatanja politike kao odvojene od etike i uslovljene principom: cilj opravdava sredstvo.

1791 - Francuski kralj Luj XVI i kraljica Marija Antoaneta, otkriveni su u pokušaju bekstva i uhapšeni kod Varena, a dve godine kasnije pogubljeni na giljotini.

1813 - U bici kod Vitorije, britanska vojska pod vodjstvom vojvode od Velingtona (Wellington) porazila je snage Napoleonovog brata Žozefa (Joseph), kralja Španije. Time je završena francuska vladavina u Španiji.

1852 - Umro je nemački pedagog Fridrih Frebel, koji je 1840. osnovao prvi dečiji vrtić.

1881 - Knez Milan Obrenović obeležio je srebrnim budakom početak gradnje pruge Beograd-Niš, prve železničke pruge u Srbiji. Prvi putnički voz ka Nišu krenuo je sa beogradske železničke stanice 3. septembra 1884.

1905 - Rodjen je francuski pisac i filozof egzistencijalista Žan Pol Sartr. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964. ("Mučnina", "Zid", "Biće i ništa", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke").

1908 - Umro je ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov, član kompozitorske grupe Velika petorica (dela: "Šeherezada", "Španski kapričo"). Napisao je popularni priručnik "Principi orkestracije".

1919 - Po naredjenju admirala Rojtera posada nemačke ratne flote potopila je većinu svojih brodova (preko 70) koji su, nakon kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu, bili internirani u britansku pomorsku bazu Skepe Flou u Škotskoj.

1933 - Rodjena je francuska književnica Fransoaz Kuare, poznata kao Fransoaz Sagan. Proslavila se prvim romanom "Dobar dan tugo", koji je štampan u milionskim tiražima.

1942 - Nemački Severnoafrički korpus feldmaršala Ervina Romela zauzeo je u Drugom svetskom ratu grad Tobruk u Libiji i zarobio 25.000 britanskih vojnika.

1945 - Japanske trupe na ostrvu Okinava, koje je služilo kao poslednja odbrana Japana u Drugom svetskom ratu, predale su se Amerikancima.

1948 - Producentska kuća Kolumbija Rekords proizvela je prvu uspešnu longplej ploču od vinil plastike.

1963 - Kardinal Djovani Batista Montini postao je papa Pavle VI, nakon smrti pape Ivana XXIII. Kao pobornik reformske struje u katoličkoj crkvi ukinuo je 1966. indeks zabranjenih knjiga, reorganizovao vatikansku kuriju, zalagao se za miroljubiva rešenja medjunarodnih sporova i normalizovanje odnosa s komunističkim zemljama.

1963 - Predsednik Francuske Šarl de Gol povukao je pomorske snage iz NATO pakta. Sledeći politiku nezavisnosti Francuska je 1966. napustila Vojni komitet NATO-a.

1969 - Umrla je američka teniserka Morin Konoli, nazvana Mala Mo. Godine 1953. postala je prva teniserka u istoriji ovog sporta koja je osvojila sva četiri Gren slem turnira.

1970 - Umro je indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvi predsednik Indonezije (1945-67) nakon sticanja nezavisnost od Holandije i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1970 - U finalu svetskog fudbalskog prvenstva Brazil je u Meksiko Sitiju pobedio Italiju rezultatom 4:1 i postao prvi trostruki osvajač trofeja Žila Rimea.

1981 - Na opštim izborima u Francuskoj ubedljivo su pobedili socijalisti i postali najjača partija sa 38 procenata ukupnih glasova. Lider socijalista Fransoa Miteran (Francois Mitterrand) u maju iste godine postao je predsednik Francuske.

1990 - U Madjarskoj je zvanično ponovo otvorena berza, koju su komunističke vlasti zatvorile 42 godine ranije.

1990 - U zemljotresu na severu Irana poginulo je oko 100.000 ljudi.

2000 - U Beogradu je umro publicista i politikolog Slobodan Inić, jedan od osnivača Demokratske stranke.

2001 - Umro je veteran američkog bluza Džon Li Huker (83), koji je svojim retkim, hipnotičkim stilom sviranja gitare uticao na generacije rok i folk zvezda. 2002 - Bivši direktor Radio-televizije Srbije Dragoljub Milanović osudjen je na deset godina zatvora zbog pogibije 16 radnika te televizije u NATO bombardovanju 23. aprila 1999. Po pravosnažnosti presude 20. maja 2001. Milanović se dva meseca krio u Crnoj Gori, gde je uhapšen u policijskoj akciji "Sablja" i sproveden u zatvor Zabela kod Požarevca.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: