Ponedeljak, 24.03.2003.

09:32

Dogodilo se na današnji dan, 24. mart

Izvor: Beta

Default images

1401. U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio Damask.

1603. Umrla engleska kraljica Elizabet I. Tokom njene 45-godišnje vladavine Engleska postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili temelje buduće britanske imperije. Presto nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je kao Džejms I objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.

1736. U Budimu mučenjem na točku ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije.

1882. Nemački bakteriolog Robert Koh objavio da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu.

1882. Umro američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme "Hijavata" u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severno-američkih Indijanaca.

1891. Velika Britanija i Italija postigle sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

1905. Umro francuski pisac Žil Vern, koji je svojim naučno-fantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija naučna dostignuća.

1945. Američke i britanske trupe u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Nemačke.

1945. U Beogradu potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu. Sporazumom predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

1962. Umro švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. 1931. postao prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1972. Velika Britanija uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.

1976. U Argentini vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron uhapšena.

1976. Umro britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove 8. armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna krajem 1942. preokrenula tok rata u Africi.

1980. U El Salvadoru ubijen najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala dalje zaoštravanje krize.

1989. U vodama Aljaske brod "Ekson Valdez" ispustio više od 4 miliona tona nafte.

1990. Šri Lanku napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.

1993. Ezer Vajcman izabran za predsednika Izraela.

1999. Snage NATO počele vazdušne udare na Jugoslaviju, a Vlada SRJ proglasila ratno stanje. Tokom 78 dana akcije pod nazivom "Milosrdni anđeo", u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo preko 1.000 ljudi, a više hiljada povređeno. Teško oštećeni infrastruktura, vojni i civilni objekti, a šteta procenjena na oko 30 milijardi dolara.

2000. Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasli novu strategiju na Balkanu, jačanje veza sa opozicijom i "civilnim društvom" u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj Jugoslaviji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: