Đaci i odrasli puše, piju i drogiraju se zato što nisu normalni, da bi pobegli od stvarnog života i od problema koje ne mogu da reše, da bi bili "neko i nešto", ali i iz hobija, znatiželje i očajanja, radi zadovoljstva, zbog provoda, da bi duže živeli, da bi bili frajeri, zato što su kukavice...
Ovo su samo neki od razloga koji su navodili učenici sedmog i osmog razreda jedne beogradske osnovne škole, a koje je pribeležio pedagog Slobodan Malušić i objavio u "Prosvetnom pregledu". U tom mini- istraživanju, u kome je učestvovalo 150 osnovaca, svaki drugi đak je naveo da se u njihovim porodicama stalno koriste lekovi, oko 11 odsto je reklo da se piju umirujuća sredstva, pilule za spavanje, puši u ogromnim količinama, pije kafa, ali i vitamini, pilule za koncentraciju i snagu.
- Iz ovog istraživanja može se zaključiti da mladi nisu dovoljno upoznati sa posledicama koje bolesti zavisnosti izazivaju. Ima i onih koji su u zabludi da im duvan, alkohol i droga mogu pomoći- objašnjava pedagog Malušić.
Prošlogodišnje istraživanje Ministarstva prosvete i Vlade Srbije na reprezentativnom uzorku od 1.500 učenika u 50 škola iz šest gradova pokazalo je da je 10 odsto đaka završnih razreda u osnovnoj i srednjoj školi probalo bar neku drogu. U Pomoravlju su najviše korišćene sintetičke droge a na jugu zemlje marihuana i jeftiniji narkotici.
Da se sa ovim pošastima ne treba šaliti potvrdilo je i nedavno istraživanje prosvetnih vlasti, Centra za proučavanje alternativa i Instituta za socijalno obrazovanje iz Švedske, koje je zapravo u velikom saglasju sa prošlogodišnjom anketom vladine komisije za prevenciju bolesti zavisnosti.
Razloga za zabrinutost ima, ali u resornom ministarstvu kažu da neće nastaviti akciju sa testiranjem droge u školama, jer su sve dobijene podatke ubeležili u "belu knjigu", koja će uskoro da ide na javnu debatu. U roku od mesec dana biće formulisan i "kostur" nacionalne strategije o mladima, u kojoj će biti ugrađeni i podaci o raširenosti narkomanije i bolesti zavisnosti među mladima u Srbiji, ali i mere za suzbijanje ove pošasti.
Iako su podaci o konzumiranju narkotika među đacima prilično alarmantni, standardizovan upitnik koji je prilikom prošlogodišnje ankete korišćen omogućava prosvetnim i zdravstvenim vlastima da porede ponašanje mladih u Srbiji sa vršnjacima iz 30 evropskih zemalja.
Kad se pogledaju te statistike, ispada da su đaci u Srbiji obavešteniji o marihuani nego mladi Evropljani, ali da zato imaju manje informacija o heroinu i kokainu. Čak 36 odsto mladih u Velikoj Britaniji probalo je neku drogu, u Češkoj je narkotik okusilo 35 odsto adolescenata, u Sloveniji 26, u Švedskoj oko 10 odsto (procenat je sličan našim), a na Kipru je tek tri odsto omladine došlo na ideju da se drogira bar jednom.
U Hrvatskoj se tek planira testiranje urina iz koje bi trebalo da se vidi u kojoj meri tinejdžeri koriste opojna sredstva. I tamo se, kao i kod nas lane, podigla prašina oko pitanja da li se na ovaj način krše ljudska prava.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare