Vođa "Levijatana" za B92: To je dug put, ali drugog načina nema
Autor: Spasoje Veselinović
screenshot
Aktivnosti Fondacije “Levijatan” su praktično od prvog pojavljivanja njihovih članova u javnosti naišle na dijametralno suprotne reakcije. Sprečavanje nasilja nad životinjama, korišćenjem pretnji, pa i pozivanjem na nasilje ili je nailazilo na snažnu podršku ili na još snažnije negodovanje.
U centru pažnje javnosti organizacija se našla posle pretnji upućenih jednom od azila za životinje, posle čega je i usledilo hapšenje dvojice aktivista Pavla Bihalija i Aleksandra Buhanca.
Viši sud u Beogradu je odbio predlog tužilaštva da im odredi pritvor, a stavljeno im je na teret da su izvršili krivično delo ugrožavanje sigurnosti, pošto su na društvenim mrežama objavili video-materijal “preteće sadržine”.
“Nadležni organi, odnosno nadležno tužilaštvo, postupaće dalje u skladu sa zakonskom procedurom. Biće izvedeni svi potrebni dokazi na osnovu kojih će tužilaštvo odlučiti da li ima mesta nastavku postupka ili će postupak protiv Aleksandra Buhanca i mene biti obustavljen. To je posao advokata, tužilaštva i na kraju suda, ukoliko do suđenja i dođe, pa smatram da dalje od ovoga ne treba javno polemisati, budući da za to postoje nadležne institucije, tj. sud”, rekao je Bihali za B92.net.
On je istakao da je njegovo hapšenje posledica određene emotivne reakcije, a koja je opet posledica, kako kaže, "najmonstruoznijih zverstava nad životinjama koje svakodnevno gledamo".
“U tom smislu lično ću učiniti sve što je do mene da do takvih reakcija više ne dolazi, iz razloga što mogu ugroziti sav naš trud, zalaganje i plemenitu ideju zbog koje postojimo i živimo. Sa druge strane, ovo što se dogodilo, osnažiće nas u svim segmentima i učiniti da nastavimo dalje, odlučnije i mudrije našu misiju kroz institucije i sistemsku borbu”, kaže Bihali.
Navodi da su reakcije javnosti posle hapšenja bile raznolike i naglašava da je preovladala ogromna podrška ljudi koji prate i podržavaju rad organizacije.
“Njih je zaista puno, kao i brojnih javnih ličnosti putem društvenih mreža, ali i mimi njih, ovako privatno. Snažnu podršku osećamo na svakom koraku, u svakom segmentu društva i institucija, cak i onih koji se ustručavaju da to javno pokažu, zbog čega još jednom koristim priliku da se u ime Fondacije svima beskrajno zahvalim jer su naša snaga da istrajemo. Sa druge strane, kada kažem raznolike reakcije, mislim na određene medije, pre svega štampane, koji su i ovo što se dogodilo iskoristili za nastavak prljave kampanje koju već duže vreme vode protiv Fondacije iznošenjem laži, zbog čega će biti sudski procesuirani”, kaže Bihali.
screenshot
Kako navodi, ideja nikada nije bila da organizacija preuzme ulogu “organa reda”.
“Udružili smo se sa idejom da se nešto konkretno preduzme u društvu u cilju zaustavljanja neverovatnih oblika nasilja nad životinjama koje je u porastu. Vremenom su ljudi stekli poverenje u Pokret i slučajeve zlostavljanja prijavljivali nama, a ne nadležnim institucijama, što i danas čine. To ne može biti problem Fondacije, već problem institucija i njihovog delovanja po ovom pitanju. Vidite, svaki od snimaka koji objavimo na našim stranicama, predstavlja krivično delo iz člana 269 KZ i svaki pojedinac, odnosno nadležni tužilac ili policija imaju pravo odnosno obavezu da podnesu krivičnu prijavu i pokrenu postupak protiv počinioca na osnovu tog snimka. E vidite, to se ne dešava, odnosno dogodilo se nekoliko puta za sve ove godine koliko postojimo. To je odgovor na pitanje da li preuzimamo ulogu 'organa reda' i odgovor je DA, ukoliko se to odnosi na sudsko procesuiranje i pokretanje postupaka, pošto očigledno nema dovoljno volje da se to radi po službenoj dužnosti. Drugim metodama koje se često nazivaju 'radikalnim' Fondacija niti pribegava, niti se time bavi”, napominje Bihali.
Prema njegovim rečima, “Levijatan” je stalno u kontaktu sa nadležnima.
“To je još jedna u nizu zabluda, da ne kazem laži koje nam senzacionalističko novinarstvo stavlja na teret da sa institucijama ne sarađujemo. Pokrenuli smo brojne sudske postupke koji su u toku, tužilaštvu i policiji smo na raspolaganju za svaku informaciju, snimak, nalaz veterinara, zbog čega nas kontaktiraju, pozivaju i sarađuju sa nama, imamo nekoliko uspešno okončanih sudskih postupaka koje su vodili naši advokati, ali o tome mediji ne pišu i ne pitaju, mada su to transparentni i dostupni podaci. Naše predstavljane u medijima svodi se na priču o nekoj 'paralelnoj, radikalnoj, agresivnoj grupi', što je u potpunoj suprotnosti sa onim što Fondacija trenutno jeste i za šta postoje konkretno dokazi u nadležnim institucijama”, kaže Bihali.
U nekoliko javnih istupa, lideri “Levijatana” su javnosti pokušali da objasne da je nasilje nad životinjama jednako nasilju nad ljudima.
“Životinje su živa bića, osećaju strah, bol, radost, sreću... Niko nema monopol života na ovoj planeti, niti imamo prava da ga sami sebi damo. Svako ko zlostavlja, ubije ili muči životinju, to isto bi učinio i čoveku, samo ga strah od kazne u tome sprečava. Zato je potrebno sistemsko delovanje i snažna primena zakona i u ovom segmentu, jer ukoliko je zakonodavac ovakve radnje prepoznao kao krivično delo, onda se svi moramo tako i postaviti i ne odvajati ovakva od ostalih društveno opasnih ponašanja. Vidite, mi smo užasnuti brojem snimaka na kojima maloletnici, čak i oni ispod 14 godina starosti, monstruozno muče životinje. Smatramo da je to pojava oko koje se porodica i institucije moraju udružiti u borbi, budući da sve upućuje na ozbiljne poremećaje u ponašanju generacija koje su na dalje nosioci sistema u kome živimo”, ističe Bihali.
Kako smo bili svedoci raznoraznih nemilih događaja poslednjih meseci, uključujući i slučaj seksualnog uznemiravanja u vozilu beogradskog javnog prevoza, te ubistva građevinskog investitora koji je godinama varao svoje klijente, postavlja se pitanje kako je celokupno naše društvo došlo do toga da obični građani “moraju” da preuzmu pravdu u svoje ruke.
“Ova država prošla je i prolazi kroz težak period, koji najviše pogađa pojedinca, onog običnog, prosečnog, koji samo želi da u miru svoje porodice živi, radi i stvara onoliko koliko je za to sposoban. Ta nemoć da radiš i od svog rada živiš, odnosno omogućiš to svojoj deci i porodici, frustrira, čini da taj isti pojedinac u trenutku ne vidi izlaz niti pomoć u institucijama, pa 'uzima stvari u svoje ruke', kako kažete. To nije put i način, ali sa snaženjem institucija sistema i vraćanjem vere u iste, mislim da će takvih situacija biti manje. To je dugotrajan i iscrpljujuć put, ali drugog načina nema”, navodi Bihali.
foto: Facebook
U mnoštvu komentara, “za” ili “protiv” reagovanja građana, često se pominje i čuvena krilatica da “nasilje rađa nasilje”, iz čega sledi pitanje da li je nužno da to i u stvarnom životu bude tako.
“To je filozofsko pitanje i postavlja se od kada je sveta i veka, najviše na primeru opravdanosti smrtne kazne. Sama činjenica da u pojedinim zakonodavstvima u svetu postoji smrtna kazna kao sankcija za nasilje, može uputiti na to da postoje društveni sistemi koji smatraju da je legitimno na nasilje odgovoriti nasiljem, a opet ako primenjujete nasilje, onda niste ništa drugo do isti nasilnik protiv koga se borite, samo iz drugog razloga. Na ovu temu vam mogu reci samo jos da Fondacija Levijatan svoju borbu vodi kroz institucije sistema od kojih očekuje, pre svega od suda, najoštrije kažnjavanje počinioca, ali isto tako smatramo da je jako važna i društvena osuda takvih monstruoznih zločina i da se time dolazi kako do podizanja svesti o nedozvoljenosti takvih radnji, tako radi i na prevenciji da se ova dela ne ponavljaju, koliko je to u ovom trenutku moguće”, navodi Bihali.
Prema njegovim rečima, ljudi su skloni da zaključke donose ne zalazeći u suštinu, površnim pogledom na ono što se spolja vidi, ono što im drugi serviraju ili vodeći se predrasudama.
“Naš pokret nastao je u određenim uslovima i pod određenim okolnostima, vremenom smo prerasli u Fondaciju, na tom putu činili smo greške koje smo u hodu ispravljali i ispravljaćemo ih, posto pokret čine živi ljudi. Svako ko zaista dobronamerno i bez predrasuda želi da shvati naš rad, da ne kažem misiju, neka pogleda naše stranice na društvenim mrežama i tu će dobiti najbolju sliku šta je to sa čime se mi susrećemo i kako i na koji način se protiv toga borimo”, navodi Bihali.
Naš sagovornik je istakao da organizacija koju predstavlja ima viši cilj delovanja i da se sve ne svodi samo na reagovanje na pojedinačne slučajeve zlostavljanja životinja.
“Naš rad, naša snaga i broj ljudi koji nas podržava, uključujući ne samo Srbiju, već i čitav region, obavezuju nas na delovanje i borbu koja prevazilazi okvire pojedinačnih spasavanja životinja, mada od toga nikada nećemo odustati. Naši ciljevi definisani našim osnivačkim aktima podrazumevaju sistemsku borbu u cilju primene kako Zakona o dobrobiti životinja, tako i svih drugih akata kojima se reguliše ova oblast. Borba protiv svih vidova korupcije i kriminala na štetu kako životinja, tako i državnog budžeta, do kojih saznanja smo došli tokom našeg rada. Tu borbu cemo voditi kroz institucije sistema odnosno Suda, i od toga nećemo odustati. U planu nam je i otvaranje klinike, kao i naših predstavništava u raznim zemljama regiona...tako da, postavili smo sebi visoke ciljeve, jer samo takve umemo da ostvarimo”, zaključio je Bihali za B92.net.
Spasoje Veselinović
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski dronovi ušli su u poljski vazdušni prostor na putu prema Ukrajini, a poljsko ratno vazduhoplovstvo upotrebilo je oružje protiv tih bespilotnih letelica, rekao je danas poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš.
Rat u Ukrajini – 1.294. dan. Rusko vojno osoblje je napalo skladišta municije, komandne punktove i mesta za lansiranje dronova ukrajinskih oružanih snaga, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da se oseća "veoma loše" zbog izraelskog napada u Dohi, ističući da Katar smatra "snažnim saveznikom i prijateljem" Sjedinjenih Država.
Iran i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) postigli su sporazum o razumevanju o tome kako da deluju u novoj situaciji nakon američkih i izraelskih napada na iranske nuklearne objekte, izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagej.
OnlyFans zvezda Aela izazvala je brojne reakcije nakon što je navela da će platiti 100.000 dolara onome ko joj nađe muža, a sada je otkrila koji su njeni zahtevi.
Dva sićušna zrna stene s asteroida Ryugu, koja su na Zemlju dopremljena 2020. godine misijom Hayabusa2, sadrže minerale starije od bilo kojih pronađenih na našoj planeti.
Endrju Kabot, suprug bivše direktorke ljudskih resursa kompanije Astronomer Kristin Kabot, rekao je da su se oni već razveli pre nego što je ona snimljena kako na koncertu Koldpleja razmenjuje nežnosti sa bivšim direktorom te firme Endijem Bajronom.
Princ Hari je danas saopštio da donira 1,1 milion funti (oko 1.27 miliona evra) humanitarnoj organizaciji BBC ''Children in Need'', što je jedna od najvećih pojedinačnih donacija člana britanske kraljevske porodice.
Švedska ministarka zdravlja izazvala je zabrinutost za sopstveno zdravlje nakon što je postala viralna zbog toga što se srušila na bini tokom konferencije za štampu uživo.
Drevni japanski samuraji poznati su po disciplini, sabranosti i preciznim pokretima. Njihov promišljen pristup kretanju danas bi mogao da bude koristan i starijim osobama koje žele da ojačaju mišiće i povećaju stabilnost.
Pevačica Ivana Selakov rekla je da je prve probleme sa ishranom njene ćerke Krune uočila već sa deset meseci, kada je trebalo da pređe na čvrstu hranu.
Jedan od najpoznatijih holivudskih glumaca, Brus Vilis, već dve godine bori se sa demencijom. Njegova porodica kaže da gubi govor i da ga mozak izdaje.
Šagasova bolest, "čagas", potencijalno smrtonosno oboljenje koje izaziva parazit Trypanosoma cruzi, prenet putem ujeda insekta poznatog kao "bube koje se ljube" (Triatominae), mogla bi postati endemska i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Udruženje psihijatara Srbije saopštilo je danas, uoči 10. septembra – Svetskog dana prevencije samoubistva, da je ta pojava jedna od najozbiljnijih javnozdravstvenih kriza našeg vremena.
Poznati britanski glumac Majkl Kejn još jednom će prekinuti svoje penzionerske dane kako bi odigrao ulogu u nastavku filma ''Poslednji lovac na veštice'' sa Vin Dizelom u glavnoj ulozi, prenose danas britanski mediji.
Ako želite da upoznate Beograd iz drugog ugla, ne kroz politiku, ratove i urbanističke planove, već kroz ono što su ljudi jeli za desert dok su živeli te priče, knjiga "Slatki Beograd: Vodič kroz istoriju slatkiša u modernom Beogradu je idealno za početak.
Film "Izgubljeni drim tim" reditelja Jureta Pavlovića, o učešću košarkaške reprezentacije Jugoslavije na Evropskom prvenstvu u Rimu ratne 1991. godine, biće premijerno prikazan 16. septembra u mts dvorani, najavili su danas producenti.
Bez obzira na to šta možda mislite, nastavci filmova često imaju dobre zarade, a četvrto pojavljivanje Klinta Istvuda kao Prljavog Harija donelo je najveću zaradu na blagajnama u čitavoj seriji.
Septembar u svetu tehnologije znači samo jedno - Apple predstavlja nove uređaje. Tako je bilo i sada, a pored iPhone 17 serije "Jabuka" nas je počastila sa još par iznenađenja.
Komentari 75
Pogledaj komentare