Subota, 03.06.2006.

09:50

Na današnji dan, 3. jun

Umrli Harvi, Bize, Štraus Mlađi, Kafka, Jovan XXIII, Homeini i Kvin, rođeni Dejvis, Novaković i Ginzberg

Izvor: Beta

Default images

1098. Posle petomesečne opsade krstaši u Prvom krstaškom ratu zauzeli grad Antiohiju.

1657. Umro engleski lekar Vilijam Harvi. Otkrio cirkulaciju krvi i funkciju srca kao pumpe.

1808. Rođen američki državnik Džeferson Dejvis, predsednik Konfederacije Država Amerike za vreme Američkog građanskog rata. Posle poraza Konfederacije uhapšen i proveo dve godine u zatvoru.

1818. Završen poslednji britanski rat protiv Marata, Britanija stekla prevlast u Indiji.

1875. Umro francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere Karmen, koja se smatra remek-delom francuske i svetske opere. Prvo izvođenje te opere, iste godine kada je Bize umro, izazvalo skandal, da bi potom postala jedno od najpopularnijih dela operske muzike.

1886. Rođen srpski političar i publicista Kosta Novaković, jedan od lidera Srpske socijaldemokratske partije, kasnije član Kominističke partije Jugoslavije i njen predstavnik u balkanskom sekretarijatu Kominterne. Nestao u staljinističkim čistkama 1938, odlukom sovjetskih državnih organa 1958. posmrtno rehabilitovan.

1889. Kraljevina Srbija preuzela od francuskog koncesionara upravljanje svojom železnicom.

1896. U Moskvi potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u narednih 15 godina, Kina odobrila Rusiji da koristi železnicu u severnoj Mandžuriji.

1899. Umro Johan Štraus Mlađi, austrijski dirigent i kompozitor opereta i valcera. Sa svojim orkestrom nastupao je širom sveta, gostovao i u Beogradu.

1906. Rođena francuska pevačica i igračica američkog porekla Žozefina Beker, zvezda pariskih kabarea Foli Berže i Kazino de Pari, aktivistkinja u borbi protiv rasizma. U Drugom svetskom ratu priključila se francuskom pokretu otpora.

1924. Umro austrijski pisac Franc Kafka. Njegova dela, među njima najpoznatiji roman Proces i pripovetka Metamorfoza, imala presudan uticaj na književnost XX veka.

1926. Rođen američki pisac Alen Ginzberg. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme" smatra se najznačajnijim delom bitničkog pokreta pedesetih godina XX veka.

1940. Okončana evakuacija savezničkih snaga iz Francuske u Drugom svetskom ratu. Iz luke Denkerk brodovima evakuisano više od 337.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika.

1959. Singapur proglašen autonomnom državom u sastavu Komonvelta, u kojoj su Britanci zadržali resore odbrane i inostranih poslova.

1963. Umro papa Jovan XXIII, poglavar Rimokatoličke crkve od 1958, protagonist reforme katoličke crkve i njenog prilagođavanja savremenom svetu. 1962. sazvao Drugi vatikanski koncil koji je po njegovoj smrti nastavio rad na crkvenim reformama.

1965. Američki astronaut Edvard Vajt izašao iz svemirskog broda Džemini 4 i tako postao prvi Amerikanac koji je šetao kosmosom, tri i po meseca posle ruskog kosmonauta Alekseja Leonova.

1968. U Beogradu, a potom i u drugim univerzitetskim centrima u Jugoslaviji, počele studentske demonstracije, prve u komunističkoj Jugoslaviji. Protest protiv privilegija komunističkih funkcionera, nezaposlenosti i ugrožavanja osnovnih demokratskih prava prekinut posle sedam dana pošto se studentima preko Televizije Beograd obratio predsednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je podržao studente i obećao im brže rešavanje društvenih problema.

1973. Sovjetski supersonični avion tupoljev 144 srušio se blizu Pariza tokom vazduhoplovne izložbe. Poginulo svih šest članova posade i sedam francuskih seljaka.

1989. Umro iranski verski vođa, ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, posle zbacivanja šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio iz izbeglištva u Iran zahvaćen islamskom revolucijom. Pod njegovom vlašću prozapadni Iran pretvoren u militantnu versku republiku.

1989. U eksploziji gasovoda na Transsibirskoj železnici dignuta u vazduh dva putnička voza. Poginulo 575 ljudi, oko 600 ih ranjeno.

1995. Ministri odbrane NATO-a i EU doneli odluku o stvaranju Snaga za brzo reagovanje u Bosni, koje će štiti mirovne trupe UN od napada bosanskih Srba.

1999. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević prihvatio mirovni plan SAD, EU i Rusije koji su u Beograd doneli finski i ruski posrednik Marti Ahtisari i Viktor Černomirdin. Plan koji je podrazumevao dolazak međunarodnih snaga na Kosovo bio je uslov za prestanak vazdušnih napada NATO-a na Jugoslaviju.

1999. Sazvano zasedanje novog parlamenta Nigerije, čime je posle više od 15 godina okončana vladavina vojnim dekretima u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji.

2001. U 86. godini umro holivudski glumac Entoni Kvin.

2004. U Specijalnom sudu u Sijera Leoneu počelo suđenje odgovornima za zločine tokom građanskog rata u toj zemlji, u kom je stradalo oko 200 ljudi. Sud osnovan dve godine ranije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: