Reč "zlostavljanje" znači da ti neko namerno radi nešto čime povređuje tvoju dušu ili telo. To znači da ti je neko uputio uvredljive reči, ponizio te ili udario ili dodirivao tvoje intimne delove tela na način na koji to rade odrasli... Ovi saveti namenjeni najmlađima su samo deo poruka koje su u beogradskom Incest trauma centru stavili na papir i delili kao letak povodom 19. novembra, Svetskog dana prevencije zlostavljanja dece.
U toj akciji učestvovale su i ostale nevladine organizacije koje se brinu o deci i njihovim pravima. Pre dva dana podeljena su i uputstva devojčicama za samoodbranu, tekst Konvencije o pravima deteta, brošura Unicefa pod naslovom "Misli globalno, deluj lokalno" i knjiga za decu o strahovima koji su izazivani čudnim ponašanjem odraslih i načinima da se oni nekako prevaziđu ili stave pod kontrolu.
"Deca su ukras sveta", piše u pesmama. Naličje je, međutim, mračno, tužno i tragično na svim krajevima sveta, ne samo kod nas, na Balkanu i u Srbiji. Ispada da - što je stepen "civilizacije" veći, šokantniji su i masovniji primeri maltretiranja dece svake vrste. Ili se sada više priča o tome, jer su te priče sve do nedavno bile tabu teme.
Istraživanja pokazuju da svaka treća devojčica i svaki sedmi dečak preživi određeni vid seksualnog zlostavljanja do 18 godine. Od četiri osobe koje su preživele seksualno zlostavljanje u detinjstvu, tri su devojčice, od pet nasilnika, četvorica su muškarci, u 100 odsto slučajeva, nasilnik je bio detetu poznata osoba, a u 73,73 odsto počinilac je bio član porodice! Zlostavljana su najčešće deca od devet godina, a u 75,86 slučajeva to maltretiranje je trajalo više godina...
Analize eksperata UN još su poraznije. "Deca su i dalje glavne žrtve sukoba", kaže se u jednom izveštaju OUN. Po podacima generalnog sekretara OUN Kofija Anana, u 15 građanskih ratova koji se danas vode u svetu maloletnici su "pravi" vojnici u armijama koje se bore u Burundiju, Kolumbiji, Kongu, Obali slonovače, Liberiji, Mjanmaru, Sudanu i Ugandi, u Avganistanu, Nepalu, Severnoj Irskoj, Filipinima, Čečeniji, Somaliji i Šri Lanki.
Izbeglice i interno raseljenja deca su posebno izložena regrutovanju u borbene redove, nasilju, seksualnom iskorišćavanju, bolestima, gladi i smrti", kaže se, pored ostalog, u izveštaju UN koji je Anan uputio Generalnoj skupštini i Savetu bezbednosti, predlažući da se, što je pre moguće, razvije sistem međunarodnog nadziranja i izveštavanja o svakom nasilju kojem su deca izložena, posebno u ratnim zonama.
Po tom predlogu, trebalo bi da se svake godine na posebnu listu stave zemlje i grupe koje eksploatišu decu u ratovima i da prema takvima Savet bezbednosti UN odredi mere sankcija, uključujući embargo na oružje, zamrzavanje finansija, zabranu putovanja...
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare