Nedelja, 10.02.2008.

14:21

Mutno na ekranu

RAZLIVENE i neujednačene boje, slika kao sa video-kasete stare najmanje 20 godina, zvuk zbog kojeg niste sigurni da li je voditelj muško ili žensko - tako na malim ekranima izgleda većina domaćih TV programa. Višečasovno gledanje srpskih, posebno lokalnih, stanica, bilo analogno ili putem "kabla", garantovano vodi kod - očnog lekara. A, strane televizije, koje signal do nas šalju preko pola sveta, nude kristalno jasnu sliku.
France Presetnik, predsednik Udruženja distributera kablovske televizije, objašnjava da su standardi za kvalitet slike i signala jasni, ali se u Srbiji - naravno, bez kazni, ne poštuju dovoljno.

Autor: Marko Prelević

Podrazumevana plava slika

RAZLIVENE i neujednačene boje, slika kao sa video-kasete stare najmanje 20 godina, zvuk zbog kojeg niste sigurni da li je voditelj muško ili žensko - tako na malim ekranima izgleda većina domaćih TV programa. Višečasovno gledanje srpskih, posebno lokalnih, stanica, bilo analogno ili putem "kabla", garantovano vodi kod - očnog lekara. A, strane televizije, koje signal do nas šalju preko pola sveta, nude kristalno jasnu sliku.
France Presetnik, predsednik Udruženja distributera kablovske televizije, objašnjava da su standardi za kvalitet slike i signala jasni, ali se u Srbiji - naravno, bez kazni, ne poštuju dovoljno.

- Postoje i objektivna i subjektivna merila za kvalitet - kaže Presetnik. - Slika zavisi od prijemnika, ali i predajnika. Nije svejedno ni da li televizija šalje signal preko UHF-a ili VHF-a. I studio je, koji čine scena, rasveta i kamera, posebno važan. Strani kanali, poput "Nacionalne geografije", izgledaju idealno, jer se šalju satelitskim linkom, ali ni to nije uvek rešenje. Dešava se da, na primer, domaća televizija želi na satelit, ali ne zakupi dovoljan protok. Tada nastaju problemi.

Nekada je naša zemlja, podseća Presetnik, imala jednu od najjačih škola za TV-tehniku u Evropi. Perjanica u telekomunikacijama bila je Radio-televizija Beograd, koja se, na primer, odlučila za kolor kada ga nisu imali ni Italijani. Prednjačili smo i u primeni reportažnih kola, savremenim magnetoskopima... Od početka devedesetih godina prošlog veka, međutim, i slika na našim televizijama je oslabila.

- To ne važi za kanale sa nacionalnom frekvencijom, koji održavaju solidan kvalitet - smatra Presetnik. - RTS je popravio situaciju u proteklih nekoliko godina, pa je i dalje lider. Zahvaljujući digitalnoj distribuciji, dobro i prepoznatljivo izgledaju i "Avala", B 92, "Pink"... U tehničkom smislu, sve je to odrađeno solidno, mada još nije u rangu svetskih televizija.

Digitalne kamere, podsećaju stručnjaci, danas su sve pristupačnije čak i siromašnim televizijama. Mnoge, ipak, i dalje snimaju kao pre 20 godina. To su - slučajno ili ne - baš one koje emituju iz podruma, a čiji zabavni program čine isključivo "narodnjaci", a izdržavaju se od SMS pozdrava i čestitki i reklama za lokalne birtije. Takvi su, recimo, novosadska Televizija "Duga", inđijska, blasfemičnog imena "Sveti Đorđe", obrenovački "Mag"...

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: