Nedelja, 03.02.2008.

02:49

Januar koji ne obećava

I dok svetske berze registruju najgori početak godine u poslednjih par decenija, situacija na domaćem berzanskom tržištu nije ništa manje drugačija, ako zanemarimo aspekt kontinuiteta trgovine. Da li je ovo pouzdan signal da je ovdašnje tržište postalo deo svetskog finansijskog sistema ili je, pak, u pitanju teška koincidencija sa ovdašnjim društveno-političkim problemima, vreme će pokazati. Tek, ove dve stvari biće verovatno glavne odrednice kretanja tržišta u tekućoj godini.

Autor: Nenad Gujaničić, Sinteza Invest Group

Podrazumevana plava slika

Tradicionalno, u poslednjih nekoliko godina koliko novija berzanska trgovina i postoji kod nas, početak godine bio bi obeležen velikim rastom tržišta. Uzroci optimizma ulagača bili su uglavnom identični: pojava novih, velikih investitora, koji znatno podignu tražnju na plitkom tržištu, ponuda novih, kvalitetnijih predmeta trgovanja, kao što je bilo u slučaju ekspanzije bankarskih akcija u 2006, očekivane objave dobrih poslovnih rezultata kompanija...

I naravno, jaki psihološki faktori koji u momentima zaleta tržišta daju veliki doprinos njegovom ubrzanju dok na njegovom vrhu postaju dominantni činioci prilikom rasuđivanja investitora.

Ovaj put, i pre početka januara, bilo je izvesno da će očekivani uzlet tržišta izostati. Sumorno, jesenje raspoloženje investitora, odslikano i tromesečnim trendom najnižih vrednosti Belexsentimenta, nastavljeno je i početkom godine. Pokazatelj najlikvidnijih akcija Belex 15 zabeležio je pad od nepunih 7 procenata čime se spustio na vrednosti koje su datirale s početka februara protekle godine.

Osim višemesečne glavobolje s kojom se bore investitori, cenu apatije tržišta počele su da plaćaju i same kompanije. Nekolicina dokapitalizacija preduzeća, radi prikupljanja svežeg kapitala za nove razvojne projekate, okončano je neuspehom dok su retke ipak uspešno realizovane zahvaljujući većinskim vlasnicima koji su radi viših interesa prenebregnuli previsoke emisione cene akcija.
Da ipak investitori ne bi pomislili kako ne može biti i gore, sredinom januara usledila je žestoka berzanska korekcija na tržištima širom sveta, na samu najavu da bi vodeća globalna ekonomija mogla zapasti u recesiju.

Za samo par dana, zbrisane su milijarde evra i gomile indeksnih poena na berzama širom sveta. Naše tržište, poprimilo je obrise ovih udaraca i to putem inostranih investitora koji su uneli dodatni oprez u i onako skromne napore da ispune poneki kupovni nalog.

Ipak, i pored velikih posledica koje bi na svetskom finansijskom tržištu mogle nastati ukoliko se ne eliminišu ili barem ublaže glavni uzroci krize, čini se da su politička neizvesnost i s tim u vezi pitanje održivosti makroekonomskog okvira, glavni „krivci“ negativnih očekivanja ovdašnjih ulagača.

Inostrani investitori koji uglavnom i determinišu smer i jačinu domaćih berzanskih vetrova odavno su naučili tranzicionu lekciju da je stabilnost institucija nešto na šta baš i ne mogu računati, ali uz ogradu da ipak postoji određeni prag koji se ne sme preći. Više nego primetna opreznost glavnih inostranih investitora govori da je domaće tržište nadomak te granice i da sva fundamentalna potcenjenost domaćih preduzeća, nakon višemesečne korekcije, i njihov veliki potencijal, veoma lako mogu postati deo bliske prošlosti.

Opasnost da domaća privreda a samim tim i finansijsko tržište skrene sa puta evropskih integracija mogla bi Beogradsku berzu svrstati u red manje atraktivnih tržišta upravo zbog činjenice da bi mogli izostati znatni pozitivni efekti u budućnosti. Ova spoznaja mogla bi u potpunosti negirati značaj najavljenog izlaska velikih javnih preduzeća na berzu koji bi, zajedno sa očekivanim omasovljenjem akcionarstva, mogao doneti najjači zamah razvoja domaćeg tržišta od početka tranzicije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Podeli: