Na današnji dan, 22. decembar

640. Saraceni su zauzeli Aleksandriju, dve godine nakon početka invazije na Egipat.

1639. Rođen je francuski pesnik i dramski pisac Žan Rasin, istaknuti predstavnik klasicizma, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju. Od 1667. bio je dvorski istoriograf Luja XIV ("Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Mitridat", "Atalija").

1666. Umro je italijanski slikar Gverčino, pripadnik bolonjske slikarske škole, vodeći barokni majstor. Posebno je poznat po kompoziciji "Aurora" u rimskoj palati Kasino Ludovizi.

1790. Ruske trupe pod komandom Aleksandra Suvorova preuzele su od Turaka grad Ismail, važnu luku u delti Dunava.

1858. Rođen je Đakomo Pučini, uz Verdija, najznačajniji italijanski operski kompozitor. Operom "Boemi" stvorio je prototip italijanske opere lirsko-sentimentalnog, građanskog karaktera s kraja XIX veka ("Toska", "Madam Baterflaj", "Turnadot", "Manon Lesko").

1880. Umrla je engleska književnica Meri En Evans poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana ("Sajlas Marner", "Mlin na Flosi").

1894. Francuski artiljerijski kapetan Alfred Drajfus osuđen je na doživotnu robiju na osnovu lažne optužbe da je Nemcima prodavao vojne tajne i poslat u zatvor na Đavolska ostrva u Francuskoj Gijani. Pod pritiskom javnog mnjenja u koje je bio uključen i književnik Emil Zola rehabilitovan je 1906.

1917. U Brest-Litovsku su u Prvom svetskom ratu otpočeli mirovni pregovori sila Osovine i nove ruske vlade uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Sile Antante nisu prihvatile poziv Rusije da učestvuju u tim pregovorima, koji su završeni u martu 1918. potpisivanjem veoma nepovoljnog mirovnog ugovora za Rusiju.

1941. U mestu Rudo u Bosni u Drugom svetskom ratu osnovana je Prva proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Posle rata taj datum je slavljen kao Dan Jugoslovenske narodne armije.

1942. Američki bombarderi napali su glavni grad Burme Rangun, koji su u Drugom svetskom ratu okupirali Japanci.

1956. Poslednji britanski i francuski vojnici napustili su egipatski lučki grad Port Said nakon završetka Sueckog rata.

1968. Severna Koreja je, nakon 11 meseci zarobljeništva, oslobodila 82 člana posade američkog špijunskog broda "Pueblo".

1969. Umro je američki filmski režiser austrijskog porekla Džozef fon Šternberg, poznat po filmu "Plavi anđeo" u kojem je svetsku slavu stekla glumica Marlen Ditrih ("Maroko", "Šangaj ekspres", "Makao").

1975. Nakon 20 časovne opsade sedišta OPEC u Beču, palestinski teroristi su sa taocima odleteli avionom koji im je ustupila austrijska vlada u pravcu Bliskog Istoka.

1979. Umro je američki filmski producent Deril Frensis Zanuk, osnivač filmske kompanije "Tventi senčeri foks" (1933) i producent niza značajnih filmova kao što su "Plodovi gneva", "Sve o Evi", "Viva Zapata!", "Najduži dan", "Koreni neba", "Mladi gospodin Linkoln".

1988. Južna Afrika, Kuba i Angola potpisale su u UN sporazum kojim je Namibija, poslednja kolonija u Africi dobila nezavisnost. Ta bivša nemačka kolonija, od Prvog svetskog rata bila je pod upravom Južne Afrike.

1989. Umro je irski pisac Semjuel Beket, uz Joneska i Ženea najznačajniji predstavnik "teatra apsurda". Njegove drame, sinteza pesimizma, apsurda i nihilizma, izvršile su ogroman uticaj na razvoj modernog evropskog pozorišnog izraza. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1969. ("Čekajući Godoa", "Kraj igre", "Srećni dani").

1989. U strahu od pobunjenog naroda predsednik Rumunije Nikolae Čaušesku pobegao je sa suprugom Elenom helikopterom iz Bukurešta, čime je okončana njegova 24-godišnja diktatorska vladavina. Uhvaćeni su i tri dana kasnije streljani u mestu Trgovište.

1990. Lider sindikalnog pokreta "Solidarnost" Leh Valensa preuzeo je, posle izborne pobede, dužnost predsednika Poljske.

1990. Sabor Hrvatske usvojio je novi Ustav kojim je Republika Hrvatska proglašena "nacionalnom državom hrvatskog naroda".

1993. Južnoafrički parlament sastavljen od belaca okončao je eru aparthejda, izglasavši većinom od 237 prema 45 prelazni ustav zemlje, što je omogućilo održavanje prvih sverasnih izbora u Južnoj Africi.

1993. Alina Fernandes Revuelta, ćerka kubanskog predsednika Fidela Kastra, napustila je Kubu i dobila politički azil u SAD.

1993. Umro je jugoslovenski pisac i likovni kritičar Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću "Nolit" i uređivao književno-politički časopis "Nova literatura" - (roman "Doviđenja u oktobru", eseji i umetnička kritika "Osvajanje neba", "Graditelji moderne misli", "Prodori moderne umetnosti").

1994. Italijanski premijer Silvio Berluskoni je, zbog optužbi za korupciju, podneo ostavku sedam meseci nakon što je došao na čelo koalicione konzervativne vlade, 53. od Drugog svetskog rata.

1996. Gerilci peruanskog levičarskog pokreta "Tupak Amaru" su "božićnjim gestom", kako su ga nazvali, oslobodili 225 talaca u japanskoj ambasadi u Limi, a zadržali još 140.

2000. Svetska zdravstvena organizacija upozorla je na mogućnost širenja bolesti "ludih krava" izvan Evrope. Bolest, koja se smatra verovatnim uzrokom nove varijante smrtonosne Krojcfelt-Jakobove bolesti mozga kod ljudi, otkrivena je 1986. u Velikoj Britaniji.

2002. Umro je Dezmond Hojt, bivši predsednik Gvajane, koji je na čelu države bio od 1985. do 1992. i sproveo tranziciju u zemlji.

2002. Umro je Džo Stramer, frontmen britanske pank grupe "Kleš", čiji je najpoznatiji singl iz 1979. godine "London Calling".

2004 . Usvajanjem Zakona o diskriminaciji u Francuskoj je i zvanično zabranjen seksistički i antihomoseksualni govor.